Hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je poručio kako je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine scenarij koji nije dobar za hrvatski narod, ali ni općenito za tu državu.

"Ponovno smo se zahvaljujući pozitivnom pravnom okviru koji postoji u BiH doveli u situaciju da pripadnici jednog konstitutivnog naroda na teritoriju Federacije biraju predstavnika u Predsjedništvu drugom narodu", ustvrdio je premijer.

"Mislim da to nije dobro i da je cilj svih u BiH da se sva tri konstitutivna naroda osjećaju dobro i da su privrženi svojoj domovini Bosni i Hercegovini", dodao je Plenković.

Izrazio je žaljenje što na tu funkciju nije izabran predsjednik HDZ BiH Dragan Čović jer je on u mandatu od protekle četiri godine "napravio ključni iskorak, uz hrvatsku podršku, na putu BiH prema Europskoj uniji", naglasivši kako je "ta činjenica mogla i trebala biti honorirana".

"U svakom slučaju nije dobro da se takav scenarij ponavlja", zaključio je premijer.

Usprkos tome Plenković je pozdravio održavanje općih izbora u toj zemlji i čestitao svima koji su izabrani na različitim razinama vlasti, te je naglasio kako će Zagreb nastaviti dobru suradnju s bosansko-hercegovačkim institucijama i "gajiti dobre, kvalitetne odnose", te se u isto vrijeme zalagati za poštivanje principa jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda.

"Nas puno toga veže za BiH, svi naši potezi, osobito u vrijeme ove vlade, bili su vrlo prijateljski i otvoreni prema cijeloj zemlji i prema svim njezinim institucijama", kazao je Plenković, podsjetivši na zajedničku inicijativu njega i predsjedatelja tamošnjeg Vijeća ministara za zajedničku sjednicu vlade u srpnju prošle godine u Sarajevu.

Dodao je kako dvije zemlje imaju više od 2 milijarde eura trgovinske razmjene, kako je Hrvatska u BiH investirala milijardu i 200 milijuna eura, te kako je proteklih godina tamo otvorila dva konzulata (Vitez i Livno), dva dopisništva Hrvatske radio-televizije (Sarajevo i Mostar), te dva ureda Hrvatske gospodarske komore (Sarajevo i Mostar).

Kao primjer jačanja odnosa Plenković je naveo i ponovno uvođenje linije Croatia Airlinesa između Zagreba i Mostara, suradnju po pitanju sprječavanja nezakonitih migracija te hrvatsku podršku BiH na putu prema EU-u.

"Mislim da stoga svi politički akteri i stranke u BiH moraju biti svjesni da većeg i iskrenijeg saveznika od Hrvatske među članicama EU-a sigurno nemaju".

"Zato smo i unutar EU-a često govorili kako pitanje duha Daytonskog sporazuma, a to je legitimna zastupljenost tri konstitutivna naroda, treba biti poštovano. To je bitno za koheziju i kvalitetno funkcioniranje BiH", zaključio je Plenković.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je kako su "i Hrvati i Bošnjaci i Srbi konstitutivni narodi" te da se "samo na toj konstitutivnosti i jednakopravnosti može graditi budućnost" te države.

"Ovo što se dogodilo svakako nije dobro i sad treba tražiti načine i mehanizme kako osigurati prava hrvatskog naroda", dodao je Jandroković.

Iako je Čović pretrpio poraz od Komšića u utrci za novi mandat, Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), najjače političke stranke u Federaciji, pozvao ga je na koaliranje radi uspostave vlasti.

"Preporučio bih Čoviću da bude dio vlasti i predstavlja hrvatski narod proporcionalno osvojenim glasovima", izjavio je Izetbegović iako je dodao kako bi u SDA najradije koalirali s "probosanskim strankama koje neće kočiti procese i reforme".

HDZ BiH, kako je u izbornoj noći najavio Čović, tek treba definirati dalje korake i odlučiti što poduzeti.

Naznačio je kako će pri tom u ovoj stranci posebice voditi računa o tome kako zaštititi interese hrvatskog naroda iz čega je moguće zaključiti kako bez obzira na Čovićev poraz u HDZ-u razmišljaju o tome da nastave biti dio izvršne i zakonodavne vlasti u zemlji.

Hrvatska ne krši zakone izgradnjom Pelješkog mosta

Hrvatska ne krši međunarodno pravo kada je riječ o morskoj granici s Bosnom i Hercegovinom, odgovorio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković novoizabranom hrvatskom predstavniku u Predsjedništvu BiH Željku Komšiću koji je najavio mogućnost tužbe.

"Hrvatska uopće ne krši međunarodno pravo kad je riječ o granici između dviju zemalja", rekao je u ponedjeljak Plenković na zajedničkoj konferenciji za medije s Jensom Stoltenbergom, glavnim tajnikom NATO saveza koji je u posjetu Hrvatskoj.

"Hrvatska je prošle godine, kad se unutar Europske unije odlučivalo o konačnoj odluci o sufinanciranju tog projekta s 357 milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskog proračuna, vrlo temeljito i detaljno pojasnila službama Europske komisije cijeli meritum", kazao je hrvatski premijer, naglasivši kako još nije imao vremena detaljnije proučiti Komšićevu izjavu.

Komšić, koji je na izborima u nedjelju postao hrvatski predstavnik u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, rekao je u izjavi za Hrvatsku radioteleviziju objavljenoj u ponedjeljak da BiH ima "pravo tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer ste dva puta kao država prekršili međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice".

"To je povezano s Pelješkim mostom jer se koristi kao adut. Ne želite utvrditi morsku granicu", zaključio je Komšić i dodao kako Zagreb ne želi ni poštovati sporazum između tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i predsjedavajućeg Predsjedništva Alije Izetbegovića iz 1999. jer bi onda most išao preko bosansko-hercegovačkog dijela mora.

Plenković je podsjetio je da nijedna strana nije nikad dovela u pitanje provedbu sporazuma između Tuđmana i Izetbegovića, te da je most koji se gradi visine 55 metara i širine između stupova od 200 metara, što omogućuje prolazak svih vrsti plovila bez problema.

(Hina)