Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u četvrtak da je duboko uvjeren da je Hrvatska spremna započeti proces uvođenja eura, da će država od toga imati imati znatne i trajne koristi, dok će troškovi uglavnom biti niski, u najvećoj mjeri jednokratni.

„Hrvatska je, po mom dubokom uvjerenju, spremna započeti proces uvođenja eura, dosegnuli smo relativno visok stupanj realne konvergencije, već više od dva desetljeća održavamo nisku inflaciju i stabilan tečaj, imamo jako dobre rezultate glede proračunske, fiskalne konsolidacije”, kazao je premijer na početku sjednice Vlade na kojoj se raspravlja o Strategiji uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Preostao je još, kako je kazao, kriterij smanjenja javnog duga. Na kraju prošle godine udjel tog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao je na 78 posto, a očekuje se, kaže Plenković, da će do 2021. godine pasti na 65 posto.

„To jasno govori da Vlada vodi odgovornu ekonomsku politiku”, kazao je Plenković.

Istaknuo je kako strategija temeljito analizira ekonomske koristi i troškove uvođenja eura, te opisuje i predstavlja brojne aktivnosti i politike koje će se poduzimati u predstojećem razdoblju.

„Važno je da javnost zna da analiza jasno utvrđuje da ćemo kao država imati znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti niski, u najvećoj mjeri jednokratni”, istaknuo je Plenković.

Naveo je da će se uvođenjem eura smanjiti rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi.

„Sve to trebalo bi pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećanju obujma investicija i jačanju otpornosti financijskog i gospodarskog sustava na različite oblike poremećaja”, istaknuo je premijer.

Dodao je i da treba puno raditi na senzibiliziranju javnosti o ovoj temi, a za provedbu ove strategije bit će osnovano i Nacionalno vijeće za uvođenje eura.

„U strategiji se a ne navodi ciljani datum uvođenja eura, ali znamo točno koji su koraci pred nama”, zaključio je premijer.

Hrvatska nabavlja besposadni zrakoplovni sustav za potrebe poljoprivrede i obrane

Vlada je u četvrtak na sjednici Ministarstvu poljoprivrede dala suglasnost za nabavu jednoga besposadnog zrakoplovnog sustava, u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. - 2020. godine, za potrebe Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva obrane, a cijena mu je nešto manja od pet milijuna eura.

Ministarstvo poljoprivrede osigurava sredstva za nabavu besposadnog zrakoplovnog sustava i za njihove potrebe u ribarstvu morat će se koristiti najmanje 60 posto ukupnog vremena korištenja, dok će Ministarstvo obrane preuzeti logističku podršku i rukovanje predmetnim sustavom, koji će se koristiti i za druge potrebe od interesa za državu odnosno za kontrolu morskih granica te zaštitu od požara.

Nabava besposadnog zrakoplovnog sustava najveća je i najznačajnija stavka u planiranoj modernizaciji sustava i jačanju kapacitete za nadzor i kontrolu do 2020. godine, ističe državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak te navodi da će se 70 posto ukupne vrijednosti nabave sufinancirati iz sredstava Europske unije.

Predlaže se osnivanje Zaklade vojne solidarnosti

U saborsku proceduru Vlada je uputila prijedlog zakona o osnivanju Zaklade vojne solidarnosti radi promicanja humanitarnog djelovanja i potpore zaposlenicima obrambenog resora pri svim oblicima stradavanja i ugrožavanja njihova socijalnog statusa, pružanja financijske pomoći članovima obitelji poginulih osoba, pružanja financijske pomoći za liječenje teško oboljelih .

Osnovnu imovinu Zaklade čini 100 tisuća kuna koje će se na račun Zaklade uplatiti iz MORH-a, a predlaže se da se Zaklada financira i iz prihoda od imovine, donacija, darovnica, dobrotvornih akcija, kao i iz dobiti trgovačkih društava u vlasništvu države.

Prihodi Zaklade ostvarivali bi se i iz dragovoljnih novčanih prihoda zaposlenika, temeljem njihove pisane izjave, a odbijali bi im se od neto mjesečne plaće.

"Vojne osobe su, naime, u svakodnevnom obavljanju zadaća izložene opasnosti i mogućnosti stradavanja, što ostavlja posljedice za obitelj i zajednicu i nameće potrebu pružanja potpore u rješavanju nastalih problema", ističe potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević obrazlažući prijedlog.

Prihvaćen Strateški pregled obrane

Vlada je prihvatila i Strateški pregled obrane, temeljni dokument u području obrane koji predstavlja završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja usklađenosti strateških koncepata te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama koje proizlaze iz realnosti strateškog i sigurnosnog okružja.

Taj je dokument smjernica za djelovanje svih sastavnica obrambenog resora u idućem razdoblju, prije svega kao osnova za izradu predstojećega Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH.

Pregled sadrži informacije o stanju, nastojanjima i namjerama na području obrane za građane Republike Hrvatske, državna tijela, međunarodne institucije, medije, gospodarski sektor, akademsku zajednicu i nevladine organizacije.

Naročita pažnja usmjerena je na podizanje ugleda vojnog poziva, profesionalnog razvoja, poboljšanja uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske, poručio je ministar.

Premijer Andrej Plenković ističe da Strateški prijedlog obrane na temeljitiji način elaborira tri temeljna cilja Strategije nacionalne sigurnosti – obrana zemlje, doprinos međunarodnoj sigurnosti i doprinos civilnim institucijama.

"Mislim da je činjenica da smo već dva puta povećali sredstva proračuna MORH-a dovoljna potvrda da u globalnim okolnostima razumijemo i shvaćamo potrebe i aktivnosti na koordinaciji svih sustava domovinske sigurnosti", istaknuo je premijer.

U Sabor upućene izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju

Vlada je u četvrtak sa sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojima se definira svrha, ciljevi i struktura te način donošenja kurikularnih dokumenata vezanih uz kurikularnu reformu sustava odgoja i obrazovanja te se, među inim, omogućuje povećanje plaće od 30 posto učiteljima koji sudjeluju u projektima Europske unije koji se provode u školama.

"Vjerujemo da će to utjecati i na efikasnost povlačenja sredstava iz eu fondova", istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Izmjenama i dopunama otvara se mogućnost da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva za rashode za sudjelovanje u projektima javno privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, kao i za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova, sukladno programima Vlade te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu i za rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova u slučajevima nedovoljne sigurnost i ugroze života i zdravlja učenika škole.

Uvodi se i temelj za vrednovanje kandidata pri zapošljavanju u školske ustanove što će doprinijeti unaprjeđenju kvalitete, a unaprjeđuju se postupci donošenja novih programa, upisa učenika i izricanje pedagoških mjera.

Premijer Andrej Plenković najavio je u sklopu ove točke da je u 14 sati sastanak Posebnog stručnog povjerenstva (PSP). "Nastavljamo intenzivno raditi na svemu onome što smo definirali Nacionalnim programom reformi, a to je jačanje i reforma našeg obrazovnog sustava", rekao je.

Vlada je zaključcima prihvatila i dala ovlast ministrici da sa sindikatima potpiše nacrte kolektivnih ugovora za zaposlenike u osnovnim te srednjim školama kojima je, uz ostalo, kao novo materijjalno pravo ugovorena naknada za povećanu odgojno-obrazovnu odgovornost za zaposlenike koji vode učenike na višednevne aktivnosti izvan škole, a u kod srednjih škola dogovoreni su posebni uvjeti rada za rad nastavnika u kući učenika.

(Hina)