Razvoj događaja oko Uljanika upućuje na to da je stečaj sve izgledniji. Novu slamku u vidu pozajmice za plaće potencijalni strateški partner Danko Končar nije uspio dobiti kod HBOR-a, a iz njegove Kermas energije poručuju da i dalje traže način da pokušaju pomoći.

No činjenica je da ni 16 milijuna eura koje traži Uljaniku ne bi bilo dovoljno da osigura poslovanje do odobrenja programa restrukturiranja. Za plaće u dva škvera mjesečno je potrebno 50 milijuna kuna, povrh toga tvrtka nema novca ni za materijal i gradnju započetih brodova, a jasno je da Uljaniku novac nije potreban samo za mjesec-dva, piše Večernji.hr

Iz Uljanikovih brodogradilišta sindikati pokreću postupak pripreme za štrajk, uprava šalje poruke kako nasuprot “neistinama koje u medije plasiraju nelegalni i samoprozvani predstavnici radnika i politički aktivisti” danonoćno radi na osiguranju novca za plaće i dobavljače. No, iako sve nastoji umiriti kako će sve isplate uredno krenuti vrlo skoro, čim Europska komisija odobri program restrukturiranja, hladan tuš vjerojatno će biti informacije iz Vladinih krugova da se taj program u Bruxellesu još nije ni počeo razmatrati. Za taj prijedlog, kojem ni sami ključni ministri nisu dali prolaznu ocjenu, već je prije mjesec dana poslan Komisiji samo radi curenja rokova, Komisija je poslala tek potvrdu da je prijedlog zaprimila.

Proteklih tjedana u medijima se nastojalo stvoriti sliku kako se, bez obzira na godišnje odmore, na relaciji Vlade i Komisije odvija intenzivna suradnja i prepiska o programu restrukturiranja Uljanika, no neslužbeno iz više izvora saznajemo kako se Komisija raspituje ne o programu, nego od Vlade traži brojna objašnjenja o odnosima Uljanika i 3. maja, među ostalim i o tome kako je korištena potpora koju je proteklih godina iz proračuna dobivao 3. maj.

U Bruxellesu, naime, prate informacije u medijima i premda su u siječnju, na temelju informacija iz zahtjeva za odobrenje pozajmice od 96 milijuna eura, ocijenili da je postupak restrukturiranja 3. maja uspješno dovršen, novije informacije otvorile su i pitanje namjenskog korištenja danih potpora. 3. maj je, naime, Uljanik preuzeo rasterećenog gubitaka, u pet godina brodogradilište je dobilo 845 milijuna kuna potpore, a u finišu je Uljaniku dao i pozajmicu od 523 milijuna kuna, koje mu sada nije u stanju vratiti. Nameće se pitanje može li se 3. maj smatrati tvrtkom u teškoćama, koja za njihovo rješavanje dobiva subvencije, a u isto vrijeme daje pozajmice.

Uljanik je pojeo sav novac, ovrhe sjedaju, računi 3. maja su u blokadi i samo je pitanje tko će prvi izgovoriti da slijedi stečaj i prekinuti agoniju, donosi Večernji list