Više desetaka tisuća građana predvođenih hrvatskim braniteljima Vukovara, zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja, prošli su u ponedjeljak u Koloni sjećanja ulicama Vukovara odajući na dostojanstven način počast stradalima u agresiji na taj grad 1991. godine.

U Koloni sjećanja bio je i cijeli državni vrh - predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji su podno spomenika na groblju položili zajednički vijenac i zapalili svijeće. Počast 2.717 stradalih u agresiji na Vukovar polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odalo je polaganjem vijenca i paljenjem svijeće izaslanstvo branitelja grada Vukovara na čelu s posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem, Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom i Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Božom Gelićem.

Po podacima policije, komemorativna događanja u Vukovaru protječu u miru te nije zabilježen niti jedan incident.

U Koloni sjećanja bila je i majka na Ovčari ubijenog francuskog dragovoljca Jeana Michela Nicoliera, Lyliane Fournier koja je novinarima kazala kako očekuje da za smrt njezina sina odgovara onaj koji ga je počinio i bude priveden pravdi rekavši kako raspolaže podatkom o identitetu ubojice njezinog sina. Zauzela se i za blokiranje pristupa Srbije EU dok ta država ne izruči sve ratne zločince.

"Naravno da treba blokirati ulazak Srbije u EU dok ne daju informacije gdje su masovne grobnice, ne izruče ratne zločince i ne ispričaju se kao agresor na Hrvatsku", kazala je Lyliane Fournier.

Komemorativnim programom "Vukovar, mjesto posebnog pijeteta", u dvorištu vukovarske bolnice u ponedjeljak je započelo središnje obilježavanje 28. obljetnice vukovarskog stradanja u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.. Spomen je to na 18. studeni 1991. godine kada je, nakon gotovo tromjesečne opsade, slomljen otpor vukovarskih branitelja, a u razrušeni Vukovar su ušli pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi.

Prigodnom programu, u kojem je nastupila Klapa Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj" i glumac HNK Osijek Darko Milas, nazočio je veliki broj domoljuba pristiglih u taj grad iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva.

Nakon programa u dvorištu vukovarske bolnice, na koju je tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar znalo dnevno padati i do 700 projektila, Kolona sjećanja krenula je na 5,5 kilometara dugi put od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.

Na groblju će biti služena i misa zadušnica koju će ove godine predvoditi biskup mostarsko-duvanjski, mons. Ratko Perić. Državna izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće i podno spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari gdje je 20. studenoga 1991. pogubljeno 200 ranjenika i civila odvedenih iz vukovarske bolnice zajedno s još najmanje 56 osoba za čijom sudbinom se još uvijek traga.

Plenković: Dok se ne riješi pitanje nestalih državne institucije neće stati

Premijer Andrej Plenkoivć izjavio je u ponedjeljak da Vlada kontinuirano ulaže napore u razvoj grada Vukovara i jako puno radi na pitanju nestalih, poručivši kako državne institucije neće stati dok se to pitanje ne riješi.

"Dok se to pitanje ne riješi državne institucije neće stati", istaknuo je Plenković uoči početka komemoracije povodom 28. obljetnice sloma obrane Vukovara .

"Naša Vlada jako puno radi na tom pitanju, ministar Tomo Medved, povjerenstvo, njegovi pomoćnici, predsjednica Hrvatske također, vodimo dijalog sa drugim državama, s međunarodnim organizacijama i nadamo se da će oni dati rezultate jer svake godine napravi se napredak", kazao je premijer.

Na pitanje novinara hoće li Hrvatska blokirati ulazak Srbije u EU dok se ne riješi pitanje nestalih Plenković je odgovorio da Hrvatska to pitanje rješava već dugi niz godina, a za to je potrebna politička volja.

"Mislim da treba doći do političke volje da se podaci koji postoje u Beogradu dostave Hrvatskoj, da konačno znamo sudbinu svih naših ljudi", rekao je.

Što se tiče puta Srbije prema EU, naglasio je kako je on vrlo striktan, pun uvjeta, pod novom metodologijom i trajati će jako dugo. "A ovo su takozvana temeljna pitanja, koja se trebaju rješavati u okviru poglavlja koja se odnose na temeljna prava".

Plenković je istaknuo kako njegova Vlada kontinuirano ulaže napore u razvoj grada Vukovara u svim aspektima, te da je bilo puno ulaganja u njegovu mandatu.

"Posebno mi je drago što Vlada predlaže da vukovarska bolnica postane memorijalna bolnica. Ta je poruka jedna od najvažnijih, kao i novi zakon o Vukovaru kao mjestu posebnoga pijeteta", rekao je.

Spomenuo je i zakon o poticanju ulaganja, o kojem se vode razgovori s Europskom komisijom kako bi se Vukovar učinio iznimkom.

"Dvadeset i osam godina nakon rata mislim da moramo gledati u budućnost, moramo gledati na utvrđivanje istine, na procesuiranje ratnih zločina, na činjenicu da grad treba perspektivu u domovini koja je u međuvremenu, od vukovarske tragedije, riješila sve svoje nacionalne zadaće, i to zahvaljujući državničkoj politici predsjednika Tuđmana, uključujući i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja i sve ono što smo učinili u proteklim godinama da Hrvatska bude gospodarski snažna, socijalno uključiva i međunarodno pozicionirana", kazao je Plenković.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović samo je kratko poručila: "Poštovanje svima, poštovanje žrtvi Vukovara".

Jandroković: Srbija će morati otvoriti arhive i pokazati što se događalo

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je u ponedjeljak kako je Vukovar simbol hrvatske slobode i borbe za neovisnost dok je vukovarska tragedija velika trauma na hrvatskom nacionalnom biću, a poručio je i kako će Srbija morati otvoriti arhive i pokazati što se događalo.

"Svake se godine ovdje okuplja velik broj ljudi i osjeća tu ranu Vukovara, ali i veliki ponos i zahvalnost ovom gradu i ljudima koji su ga branili, jer su svojim herojstvom i požrtvovnošću doveli do toga da Hrvatska pobijedi u Domovinskom ratu i da se otvori put slobodi i neovisnosti", rekao je Jandroković novinarima na obilježavanju obljetnice vukovarske tragedije.

Upitan smatra li, kao i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, da predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac relativizira tko je bio žrtva, a tko agresor, Jandroković je odgovorio kako je "sve jasno".

"Hrvatska je bila žrtva velikosrpske agresije i da nije bilo Miloševićeve politike ratovi se ne bi događali i ne bi bilo velikosrpske agresije na Hrvatsku, ali je bilo", naglasio je Jandroković.

To je, poručio je, povijesna činjenica od koje nitko ne može pobjeći što god činio. "Hrvatska je pobijedila u Domovinskom ratu i mislim da moramo širiti tu svijest i među mlađim naraštajima. Mi smo pobjednici i na to moramo biti ponosni. Međutim, moramo se sjećati žrtava i iskazivati im poštovanje, pokazivati solidarnost sa njihovim obiteljima i to je ono što nas upućuje na budućnost. Dakle, ponos na pobjedu, svjesnost o tome da smo nacija koja je izborila slobodu u ratu, ali isto tako iskazivanje poštovanja prema svakoj žrtvi", istaknuo je Jandroković.

Na upit je li Milorad Pupovac trebao biti u koloni sjećanja, Jandroković je rekao kako je Pupovac bio u nedjelju Vukovaru i iskazao poštovanje žrtvi na svoj način.

Penava zadovoljan iskoracima prema Vukovaru, nezadovoljan procesuiranjem ratnih zločina

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava izrazio je u ponedjeljak zadovoljstvo s velikim brojem iskoraka koji su učinjeni prema Vukovaru, ali je upozorio da nije zadovoljan s dinamikom procesuiranja ratnih zločina.

"Vrlo sam zadovoljan s velikim brojem iskoraka koji su učinjeni prema Vukovaru", rekao je Penava, dodavši da su odluke o pokretanju procedure za donošenjem određenih zakona koji se tiču problematike Vukovara komunicirali s Vladom.

No, kazao je da nije zadovoljan s dinamikom procesuiranja ratnih zločina te s jasnim, nedvosmislenim određivanjem prema velikosrpskoj agresiji na gard Vukovar.

Sudjelujući na 28. obljetnici sloma obrane Vukovara, Penava je odgovorio novinarima da bi se u Vukovaru moglo nabrajati puno mjesta, od Ovčare do Trpinjske ceste 33 koja izazivaju strašne i posebne emocije ali da je bolnica svakako jedno od njih.

Nije želio komentirati novinarsku informaciju po kojoj kandidat za predsjednika Zoran Milanović neće sudjelovati u povorci, kazavši da će to prepustiti njemu.

"Danas sam u mislima na "dečke u tenisicama, na Vukovar iz 1991., na hrabrost i sve one ljudske vrline koje su iskazane od strane branitelja, svih ljudi koji su sudjelovali obrani grada Vukovara", kazao je Penava, dodavši da to predstavlja njegovu ponosnu i vedru stranu sjećanja.

U onoj tužnoj strani sjećanja su mu, kazao je, bestijalnost velikosrpske agresije, zločini koji su učinjeni tijekom rata, opsade grada ali i nakon rata.

Medved: Vlada ulaže velike napore kako bi pronašla nestale

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je u ponedjeljak kako je neizmjerno ponosan da je u Vukovaru s velikim brojem obitelji koje još uvijek traže svoje najmilije, dodavši da Vlada i Ministarstvo ulažu velike napore u cilju pronalasku nestalih, što je prioritet svih prioriteta.

 "Činimo velike napore, znamo i svjesni smo da to još uvijek nije dovoljno i da svaka obitelj željno iščekuje sudbinu svojih najmilijih, i to nam je prioritet svih prioriteta, na tom tragu nastavljamo i dalje raditi", poručio je Medved.

"Poklonimo se onima najboljima među nama, poklonimo se našim žrtvama u dostojanstvu, hodajmo danas u ovoj Koloni sjećanja s mislima na njih, na njihove obitelji, na njihove najdraže i neka ovi dani budu svima nama, našemu narodu vodilja i putokaz i kad nam je teško i kad smo u neizvjesnosti i kad tražimo ispravan put prisjetimo se ovih žrtava. I neka nam oni budu inspiracija, neka nam oni budu vodilja za daljnju izgradnju naše Domovine", poručio je ministar branitelja.

U Vukovar pristižu iz cijele Hrvatske ali i BiH

Najveći broj domoljuba u Vukovar je pristigao autobusima, u skupinama ali i osobnim automobilima te je i na širem području grada jako teško pronaći slobodno mjesto za parking s obzirom da je u samo središte Vukovara ulaz motornim vozilima onemogućen. Tako se mogu zapaziti skupine domoljuba iz Dubrovnika, Splita, Zagreba, Vinkovaca, Osijeka, Metkovića, Rijeke, Varaždina, Koprivnice, Siska, ali i Ljubuškog, Širokog Brijega i Orašja iz koje je pristiglo stotinjak domoljuba koji su u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HR H-B, podružnica Orašje put Vukovara u hodnji krenuli prije tri dana.

Među onima koji će odati počast stradalima u agresiji na Vukovar nalazi se i skupina sudionika Marša mira Srebrenica-Vukovar koji su u sedam dana od Srebrenice do Vukovara propješačili put dug 340 kilometara.

U Vukovar su pristigli i sudionici moto karavane članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata i mnogih hrvatskih motoklubova "Zajedno u ratu, zajedno u miru" koji su prije šest dana krenuli iz Smokvice na Korčuli na put od Prevlake do Vukvovara u organizaciji Motokluba Korčula. Sudionici karavane stigli su u Vukovar u ponedjeljak ujutro i sudjelovat će u Koloni sjećanja do vukovarskog groblja, a obići će i vukovarsku bolnicu te zapaliti svijeće u počast generalu Blagi Zadri.

Duž trase kojom će od bolnice do Memorijalnog groblja prolaziti Kolona sjećanja koju će i ove godine predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih i i nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara, rano jutros učenici vukovarskih osnovnih škola zapalili su oko 3.000 lampiona.

U Gradu Vukovaru neradni je dan, a ne rade i pojedini trgovački centri i ostali gospodarski subjekti kako bi svojim zaposlenicima omogućili sudjelovanje u Koloni sjećanja.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U agresiji na Vukovar živote je izgubilo 2.717 hrvatskih branitelja i civila. Najmlađoj žrtvi bilo je šest mjeseci, a najstarijoj 82 godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. (Hina)