Objavljujemo životopise novih ministara za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, poljoprivredu, rad i mirovinski sustav, vanjske i europske poslove i državne imovine.

Nova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, koja će zamijeniti dosadašnju ministricu Nadu Murganić, saborska je zastupnica HDZ-a od 2016. godine. Rođena je 22. veljače 1966. u Bjelovaru, diplomirala na osječkom Pedagoškom fakultetu, a na zagrebačkom Filozofskom fakultetu stekla doktorat na području društvenih znanosti na području pedagogije. Bila je predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.

Marija Vučković nova je ministrica poljoprivrede, dosad je u tome ministarstvu obavljala dužnost državne tajnice. Rođena je 3. srpnja 1974. godine u Pločama, diplomirala je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Radno iskustvo stjecala je u Luci Ploče, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao zamjenica župana. U prethodnom sazivu Vlade obnašala je dužnost pomoćnice ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Josip Aladrović, koji bi trebao voditi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava umjesto Marka Pavića koji odlazi na mjesto ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a, od travnja 2017. obavljao je dužnost ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Podrijetlom je iz Pleternice, a njegov je otac Marijan Aladrović nekadašnji HDZ-ov požeško-slavonski župan.

Gordan Grlić Radman, koji će na mjestu ministra vanjskih i europskih poslova zamijeniti Mariju Pječinović Burić, hrvatski je diplomat i dosadašnji veleposlanik u Njemačkoj. Rođen je 6. lipnja 1958. Diplomatsku karijeru započeo je početkom 90-ih, a diplomatsko iskustvo započeo je u veleposlanstvima u Sofiji i Budimpešti.

Mario Banožić, koji će naslijediti dosadašnjeg ministra državne imovine Gorana Marića, rođen je u Vinkovcima 1979. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu, nakon koje je upisao Ekonomski fakultet u Osijeku, a nakon stjecanja diplome iz marketinga i menagementa na osječkom Ekonomskom fakultetu magistrirao je i doktorirao 2013. godine menagement.

Radio je u nekoliko vinkovačkih tvrtki, 2009. postaje voditelj Odsjeka za turizam i kulturu, a 2010. pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za ragionalni razvoj i međunarodnu suradnju Vukovarsko-srijemske županije. Na položaj ministra državne imovine došao je s predstojničkog mjesta u Uredu državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Već ranije je objavljeno da će ministra uprave Lovru Kuščevića naslijediti Ivan Malenica, dekan Veleučilišta u Šibeniku. Rođen je 1985. u Šibeniku, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Splitu, a na Veleučilištu u Šibeniku zaposlio se 2009. godine, najprije kao asistent, a zatim kao predavač za kolegij Upravno pravo i Upravno procesno pravo, te viši predavač na istim kolegijima. Dužnost dekana Veleučilišta u Šibeniku obnaša od listopada 2017. godine.

Premijer Andrej Plenković objavio je u srijedu navečer imena novih ministara i državnih tajnika rekavši da je rekonstrukcija Vlade bila nužna kako bi se napravio "preokret i zaokret" te u fokus javnosti i medija došla sva pozitivna postignuća Vlade, neopterećena onim što je oduzimalo pozornost od svega što je dobro.

"Procijenili smo da su, u općim političkim okolnostima koje smo imali, možemo reći opterećujućoj slici za Vladu u medijskom i komunikacijskom, pa i u političkom prostoru, ova osvježenja bila nužna", rekao je Plenković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Cijeneći što su smijenjeni ministri do sada napravili, kaže Plenković, procijenio je zajedno s vodstvom HDZ-a da je u ovom trenutku potreban bitan i važan preokret i zaokret.

Ova Vlada osigurala je stabilnost političkih institucija

"Kao predsjednik Vlade i kao netko tko zaista svo svoje vrijeme i energiju daje za dobrobit hrvatskog društva i građana želim da u fokus javnosti i medija dođu sva pozitivna postignuća koja smo napravili i u resorima ovih ministara koji su odradili ovu dionicu, a da sve ono što radimo kao Vlada dođe u fokus neopterećeno s onim što nam je u proteklo vrijeme oduzimalo pozornost od svega što je dobro", dodao je.

Premijer je u svome obraćanju novinarima rekao kako "i sami znaju" koliko traje njihov fokus na vraćanje investicijskog kreditnog rejtinga, povećanje minimalne plaće, povećanje prosječnih plaća, gospodarski rast, projekcije Europske komisije, smanjenu nezaposlenost, povećanu zaposlenost, mjere demografske revitalizacije, spašavanje Agrokora...

"Sve su to postignuća koja su bila jedino i isključivo moguća zato što smo vlastitim angažmanom kao Vlada i parlamentarna većina, i ja osobno, osigurali hrvatskoj državi, hrvatskom društvu i građanima stabilnost političkih institucija. Bez te stabilnosti niti jedna od ovih konkretnih ostvarenja ne bi bila moguća. I vrlo je važno da tu poruku hrvatski građani i javnost razumiju", poručio je.

Ustvrdio je kako to nije nikakva floskula, za razliku od onoga što prigovaraju, najčešće neargumentirano, politički protivnici. "To je ključni preduvjet da političke institucije države i političke stranke ispunjavaju svoju funkciju", dodao je.

Premijer je imena novih ministara i državnih tajnika objavio nakon sastanka s partnerima u vladajućoj većini, koji su mu dali potporu za promjene, kao i prije toga Predsjedništvo i Nacionalno vijeće HDZ-a.

Na konferenciji za novinare ustvrdio je kako je uobičajeno da se pred početak četvrte godine mandata Vlade naprave određene promjene. One će omogućiti Vladi da bez opterećenja nastavi sa provedbom programa, s brojnim aktivnostima koje se odnose na rast gospodarstva, jačanje solidarnosti u društvu, smanjivanje polariziranosti i tenzija u hrvatskom društvu i ostvarenju onoga za što su dobili povjerenje na izborima 2016. godine.

"A kruna tih aktivnosti bit će predsjedanje Hrvatske, po prvi put, Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020. godine", ustvrdio je Plenković.

Rekonstrukcija je veća nego što se nagađalo

Rekonstrukcija Vlade, istaknuo je, veća je nego što su bila nagađanja u medijima.

Ministar financija i ministar unutarnjih poslova, Zdravko Marić i Davor Božinović postat će potpredsjednici Vlade.

Umjesto Gabrijele Žalac u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU dolazi Marko Pavić, dosadašnji ministar rada i mirovinskog sustava.

Njega će u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava zamijeniti sadašnji šef Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Josip Aladrović.

Umjesto ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića dolazi trenutna držana tajnica u tome ministarstvu Marija Vučković.

Ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović Burić, koja će preuzeti dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, zamijenit će sadašnji veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić-Radman.

Ministra uprave Lovru Kuščevića zamijenit će, kao što je to već prošlog tjedna najavljeno, dekan Veleučilišta u Šibeniku Ivan Malenica.

Mario Banožić, koji je dosad vodio Ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, bit će novi ministar državne imovine umjesto Gorana Marića.

Umjesto Nade Murganić nova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku bit će HDZ-ova saborska zastupnica Vesna Bedeković.

Novih je i troje državnih tajnika - dosadašnja državna tajnica u Ministarstvu prometa Nikolina Brnjac bit će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, nova državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja bit će sadašnja saborska zastupnica HDZ-a Sanja Putica, a novi državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture bit će HDZ-ov Josip Bilaver.

Očekujem maksimalan angažman ministara u ispunjavanju ciljeva Vlade

"Od svih ministara i ministrica očekuje maksimalan angažman u ispunjavanju ciljeva i realizaciji programa Vlade. Pred nama je još dosta rada. Cilj rekonstrukcije je da neopeterećeni krenemo ostvarivati ciljeve koji su važni za dobrobit hrvatskog društva, naših građana", rekao je premijer te zahvalio svim ministrima koji napuštaju Banske dvore na njihovome radu i postignućima.

Na primjedbu novinara kako je govorio o novim, neopterećenim ljudima i percepciji u javnosti, a u Vladi su ostali ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić - čija percepcija u javnosti i nije najbolja (liste čekanja, potpisi za referendum protiv mirovinske reforme) - premijer je rekao da je jedino što je ministar Pavić napravio bila promjena stupanja na snagu SDP-ove odluke o odlasku u mirovinu sa 67. godina starosti, i to s 2037. godine na 2033. godinu.

"Mislim da ne moram vama, a ni javnosti, posebno tumačiti instrumentaliziranost tog referenduma, angažman svih oporbenih političkih stranaka baš u vrijeme europskih izbora i stvaranje dojma da se sada produljuje rok za odlazak u mirovinu na 67. godina, eto voljom ministra Pavića ili ove Vlade – obrnuto. Smisao mirovinske reforme bio je da mirovne budu veće, da se riješi diskriminacijski status pojedinih kategorija umirovljenika, što smo ispravili, i da trošak cijelog sustava bude dugoročno održiv za proračun", naglasio je.

Ponovio je da, u odnosu na doprinose, u proračunu nedostaje otprilike 18 milijardi kuna za isplatu mirovina. "Onaj tko to ne razumije, onda ne razumije niti logiku fiskalne konsolidacije koju imamo", ustvrdio je.

Plenković je istaknuo da njegova Vlada nije nastavila voditi politiku zaduživanja, već se rast koji Hrvatska ostvaruje u njezinu mandatu temelji na racionalnom vođenju javnih financija.

"Dakle, trošimo koliko prihodimo, i to smo dokazali dva puta usprkos i unatoč isplatama državnih jamstava za brodogradilišta, kao nasljedstvo ranijih vlada. Sve smo to uspjeli i na tom tragu idemo prema projekcijama državnog proračuna za 2020. godinu", poručio je Plenković. (Hina)