Predsjednik Bolivije Evo Morales najavio je svoju ostavku u nedjelju u televizijskom obraćanju.

"Naša velika želja je povratak društvenog mira", kazao je Morales. Ostavku će dati i njegov potpredsjednik Alvaro Garcia Linera.

Morales odlazi s funkcije nakon što su ga na to pozvali policija, vojska i oporba. Otkrio je kako je poslao parlamentu svoje pismo ostavke.

Ranije u nedjelju je pozvao na nove izbore, nakon što su oni održani prije tri tjedna pokrenuli masovne prosvjede.

U nijma je poginulo troje, a ozlijeđeno je više od 300 ljudi.

Latinoamerička ljevica osudila "državni udar" u Boliviji, Meksiko Moralesu nudi azil

Ljevičarski čelnici latinoameričkih država osudili su u nedjelju "državni udar" u Boliviji nakon što je predsjednik Evo Morales u televizijskom obraćanju najavio svoju ostavku uslijed nemira u zemlji i pod pritiskom vojnog vrha, prenose agencije.

Morales je rekao da je poslao parlamentu svoje pismo ostavke, koju su zatražili policija, vojska i oporba. "Naša velika želja je povratak mira u društvo", kazao je Morales. Ostavku je najavio i njegov potpredsjednik Alvaro Garcia Linera.

Moralesovu ostavku osudili su ljevičarski čelnici Venezuele, Argentine i Meksika, dok je kubanska vlada oštro osudila "državni udar" u Boliviji i izrazila solidarnost s Moralesom. "Desnica je ovim nasilnim i kukavičkim državnim udarom napala demokraciju u Boliviji. Oštro osuđujemo udar", napisao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel na Twitteru, pozvavši svijet da se "mobilizira za Evov život i slobodu", prenosi Reuters.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador rekao je da njegova zemlja "prepoznaje odgovoran odnos predsjednika Moralesa, koji je podnio ostavku radije nego da ljude izloži nasilju". Meksiko je objavio da će Moralesu ponuditi azil ako ga on zatraži.

Argentinski izabrani predsjednik Alberto Fernandez i njegov venezuelanski kolega Nicolas Maduro osudili su "udar" u Boliviji nakon ostavke Moralesa. "Kategorički osuđujemo državni udar protiv našeg brata predsjednika Eva Moralesa", napisao je Maduro na Twitteru, dok je ljevičar Fernandez, koji je pobijedio na argentinskim izborima 27. listopada, ocijenio da je "državni udar u Boliviji rezultat zajedničke akcije nasilnih civilnih skupina, podijeljenosti policije i pasivnosti vojske".

Ranije u nedjelju, vrhovni zapovjednik oružanih snaga u Boliviji zatražio je od Moralesa da odstupi kako bi se osigurala stabilnost u zemlji. "Nakon unutarnje analize situacije, tražimo od predsjednika države da odustane od svog predsjedničkog mandata, te time omogući da se vrati mir i održi stabilnost, za dobrobit Bolivije", rekao je novinarima zapovjednik oružanih snaga Williams Kaliman.

Kaliman je svoj poziv uputio nekoliko sati nakon što je Morales pristao na održavanje novih predsjedničkih izbora, pošto je Organizacija američkih država (OAS), koja je promatrala izbore održane 20. listopada, utvrdila "jasnu manipulaciju". Sporna pobjeda Moralesa na tim izborima potaknula je prosvjede diljem zemlje. U nijma je poginulo troje, a ozlijeđeno je više od 300 ljudi.

Vođa prosvjeda Luis Fernando Camacho koji je postao simbolom oporbe, rekao je da je revizijom izbornih rezultata koje je proveo OAS jasno otkrivena izborna prijevara. Na odstupanje Moralesa je pozvao i njegov izborni protivnik Carlos Mesa. "Ako imaš i trunčicu patriotizma u sebi, trebao bi odstupiti", rekao je Mesa.

Izborni skandal uzdrmao je Moralesa, ostatak latinoameričke "ružičaste plime" od prije dva desetljeća, potresavši povjerenje u stabilnost demokracije u Boliviji. Kriza prijeti potopiti tu ljevičarsku ikonu u vrijeme dok se lijevo usmjereni čelnici vraćaju na vlast u Meksiku i Argentini.

Bolivijski predsjednik Morales stjeran u kut poziva na nove izbore, suparnici traže da se povuče

Bolivijski predsjednik Evo Morales pristao je u nedjelju na održavanje novih predsjedničkih izbora prema preporuci Organizacije američkih država (OAS), ali ga je glavni oporbeni kandidat pozvao da odustane od kandidature. 

OAS, koji je proveo reviziju spornih izbora od 20. listopada, objavio je izvješće u nedjelju u kojem je utvrdio ozbiljne nepravilnosti na tim izborima koje je dobio ljevičarski čelnik. 

Morales je na konferenciji za medije u La Pazu objavio da će prihvatiti izvješće OAS-a kojim se traži poništavanje izbora nakon što su otkrivene "jasne manipulacije" u glasačkom sustavu.

Na upit hoće li se kandidirati na novim izborima, Evo Morales je rekao lokalnom radiju da "kandidature trebaju biti u drugom planu, a u prvom uspostaviti mir u Boliviji" dodavši da prema ustavnoj dužnosti mora završiti svoj mandat. 

Njegov protivnik Carlos Mesa smatra da ni Morales, a ni potpredsjednik Alvaro Garcia Linera ne bi trebali nadgledati izborni proces ili se kandidirati. 

"Ako imaš i trunčicu patriotizma u sebi, trebao bi odstupiti", rekao je Mesa. 

Pobjeda Moralesa prošlog mjeseca potaknula je prosvjede diljem zemlje. 

Vođa prosvjeda Luis Fernando Camacho koji je postao simbolom oporbe, rekao je da je revizijom izbornih rezultata koje je proveo OAS jasno otkrivena izborna prijevara.  

U pobjedi u prvom krugu koja je omogućila Moralesu da izbjegne rizični drugi krug, on je proglašen pobjednikom izbora vodeći samo malo iznad 10 postotnih bodova ispred suparnika Mese, točno koliko mu je trebalo da ne ide u drugi krug. 

OAS je dodao da je statistički "malo vjerojatno" da je Morales osigurao prednost od 10 postotnih bodova za pobjedu protiv Carlosa Mese. 

Prosvjedi su izbili nakon što je prebrojavanje glasova prekinuto na gotovo jedan dan, da bi nakon njegova nastavka Morales postigao potrebnu prednost.

Izborni skandal uzdrmao je Moralesa, ostatak latinoameričke "ružičaste plime" od prije dva desetljeća, potresavši povjerenje u stabilnost demokracije u Boliviji. Kriza prijeti potopiti tu ljevičarsku ikonu u vrijeme dok se lijevo usmjereni čelnici vraćaju na vlast u Meksiku i Argentini.

(Hina)

(Hina)