U ovo doba godine dobro su poznata očekivanja vodećih prognostičkih institucija za 2020. prema kojima se unisono očekuje usporavanje 2020., uglavnom zbog industrijske recesije koja izvire iz autoindustrije i globalnoga trgovačkog rata. Međutim, prognoze se razlikuju kad je riječ o intenzitetu i rasprostranjenosti usporavanja, kažu analitičari Hrvatske udruge banaka, u svojoj najnovijoj analizi Izgledi.

MMF očekuje vrlo slab prijenos usporavanja iz 2019. na 2020., što znači da bi svjetsko i europsko gospodarstvo rano u tijeku 2020. trebalo dočekati kraj usporavanja i početak novog ciklusa ubrzanja. Europska komisija kraj usporavanja očekuje kasnije u tijeku 2020. Naglašavamo: radi se o usporavanju (smanjenju brzine rasta), ne o recesiji (padu). Pitanje stoga glasi koliko će rast 2020. biti sporiji od dosadašnjega rasta? MMF očekuje rast njemačkoga gospodarstva po stopi od 1,3 posto 2020., a Europska komisija po stopi od jedan posto. To je veoma važno za kretanja u srednjoj i istočnoj Europi. MMF-ova očekivanja prelijevanja usporavanja na srednju i istočnu Europu blaža su od očekivanja Komisije, no i jedna i druga ključna institucija zadržavaju relativno optimistična očekivanja za Hrvatsku. Prema MMF-u, hrvatsko gospodarstvo rast će tri posto ove i 2,7 posto sljedeće godine, dok su očekivanja Komisije 2,9 i 2,6 posto. Razlika je mala. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti kakva su očekivanja glavnih ekonomista velikih hrvatskih banaka. Ona su u nastavku predstavljena u vidu prosjeka, minimalnih i maksimalnih vrijednosti, ističu analitičari.

U prošlom izdanju Izgleda, koji je objavljen u srpnju ove godine, glavni ekonomisti očekivali su ovogodišnji rast po stopi od tri posto. U međuvremenu to se očekivanje malo promijenilo. Srednje očekivanje rasta od 2,9 posto kreće se unutar vrlo uskog raspona prognoza (2,8 - 3 posto) pri čemu osobna potrošnja i investicije "vuku" prema gore, dok oporavak uvoza poništava doprinos izvoza, tako da je, gledano statički sa strane upotrebe BDP-a, doprinos međunarodne razmjene rastu negativan.

Ostale zanimljive prognoze koje treba zabilježiti odnose se na nominalni tečaj kune za euro koji će godinu završiti na nešto slabijoj razini no što se očekivalo prije šest mjeseci te na deficit proračuna opće države koji bi mogao zadržati omjer javnog duga od oko 72 posto BDP-a što je znatno niže nego 2018. kada je iznosio oko 74 posto, ali ipak malo više od Vladinih očekivanja za kraj ove godine, koja su bliže pragu od 71 posto, kažu analitičari.

Prema očekivanjima ekonomista, izvore iznenađenja u sljedećoj godini ne treba ponovno očekivati u domeni tečaja i deficita odnosno javnog duga. Ekonomisti očekuju tečaj na istim razinama kao potkraj 2019., dok će se omjer javnog duga, uz blagi fiskalni deficit, nastaviti smanjivati približno istim tempom kao i ove godine. Uz nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa (potražnja za obveznicama ostat će snažna zbog nastavka ekspanzivne monetarne politike i rizika alternativnih ulaganja), jedina bitna promjena koju vrijedi zabilježiti jest usporavanje stope rasta BDP-a na 2,5 posto. Do usporavanja bi moglo doći uslijed ravnomjerno blagog usporavanja svih sastavnica BDP-a. U anketi o uzrocima takvih kretanja ekonomisti pored vanjskih razloga ističu standardno poznate unutarnje slabosti kao što su izostanak reformi, prepreke ulaganjima te neefikasan državni sektor, čemu pridodaju i nepovoljne demografske trendove, zaključuju analitičari HUB-a.

Tim analitičara koji je sudjelovao u izradi ovog izdanja Izgleda bili su Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisenbanka Austria Zagreb, predsjednica Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka, njen zamjenik Alen Kovač iz Erste&Steiermärkische Banka te analitičari Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke i Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb. (iPress)