Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izvijestio je u utorak da će Vilija Beroša predložiti Hrvatskom saboru za novog ministra zdravstva, nakon što je prethodno smijenio Milana Kujundžića.

"Nakon konzultacija s Odborom za zdravstvo HDZ-a, užim vodstvom stranke i telefonskih konzultacija s kolegama u parlamentarnoj većini želim obavijestiti javnost da ću Hrvatskom saboru predložiti da novi ministar zdravstva bude izvanredni profesor, doktor Vili Beroš, trenutno pomoćnik ministra zdravstva", rekao je Plenković novinarima u središnjici HDZ-a.

Plenković je istaknuo da je riječ o osobi koja poznaje sustav iznutra te vrlo brzo može preuzeti funkciju ministra zdravstva.

Beroš se sastao s premijerom u Banskim dvorima, a nakon sastanka u izjavi novinarima rekao je da definitivna odluka nije donesena. "To su mediji saznali prije mene, to nije definirano, a u ovom trenutku vam ništa ne mogu reći".

Prijedlog imenovanja novog ministra zdravstva nalazi na dnevnom redu sastanka HDZ-ovog Odbora za zdravstvo, koji u 14,30 sati započinje u središnjici stranke.

Pri dolasku u Banske dvore Beroš je novinarima na Markovom trgu rekao da je premalo vremena u mandatu ostalo da se nešto napravi, no zna koji su mu prioriteti - sačuvanje kvalitete ljudskih resursa u zdravstvenom sustavu i utemeljenje hitne medicinske helikopterske službe.

"Ja ću ih premijeru prezentirati, a ako ih on prihvati i mene potvrdi za ministra bit ću sretan što mogu služiti hrvatskom narodu", izjavio je uoči sastanka s Plenkovićem.

Na sastanku s premijerom bio je i ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, koji je po završetku razgovora u izjavi novinarima demantirao je da mu je premijer ponudio ministarsku poziciju, istaknuvši da je na sastanak pozvan u funkciji predsjednika Odbora za zdravstvo HDZ-a.

Beroš: Odmah počinjem razgovore o problemu neplaćenih prekovremenih sati

Nakon što je premijer Andrej Plenković potvrdio da će ga Hrvatskom saboru predložiti za novog ministra zdravstva, Vili Beroš izjavio je da će dati sve od sebe kako bi unaprijedio zdravstveni sustav i najavio da će odmah započeti razgovore sa strukovnim udrugama o problemu neplaćenih prekovremenih sati.

"Nastavit ću raditi na inicijativama koje su u Ministarstvu zdravstva započete i nastojati mnoge unaprijediti", rekao je Beroš Hini odmah nakon što je Plenković objavio da će nakon konzultacija s Odborom za zdravstvo HDZ-a, užim vodstvom stranke i parlamentarnom većinom u srijedu Saboru predložiti Beroša za novog ministra zdravstva. 

Razgovori o neplaćenim prekovremenim satima

"Znam da smo ograničeni financijskim poteškoćama i da je malo vremena do kraja mandata, no bez obzira na to pristupit ću ozbiljno svim problemima - rješavanju ljudskih potencijala u zdravstvu i lista čekanja, te uspostavi hitne helikopterske službe kako bi se zdravstveni sustav osuvremenio, a pacijenti dobili bolju uslugu koju zaslužuju", istaknuo je Beroš.

Među prvim potezima bit će mu, kaže, razgovori s Hrvatskom liječničkom komorom, Hrvatskim liječničkim sindikatom, Hrvatskim liječničkim zborom i Hrvatskom komorom medicinskih sestara o pitanjima vezanim uz status i unapređenje struke, među kojima je i rješavanje pitanja liječničkih tužbi zbog neplaćenih prekovremenih sati. 

Kao jednu od bitnih odrednica svoga djelovanja najavio je otvorenost Ministarstva zdravstva i dvostranu komunikaciju s hrvatskom javnošću. 

Neurokirurg Vili Beroš na dužnost pomoćnika smijenjenog Milana Kujundžića došao je u siječnju 2018. godine. Beroš je prije stupanja na tu dužnost bio pročelnik Zavoda za endokranijalnu kirurgiju i kirurgiju dječje dobi Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre Milosrdnice, a u toj je bolnici od 1998. godine.

Uz posao u Vinogradskoj bolnici radio je i u Poliklinici Radiochirurgia, navedeno je na njegovoj internetskoj stranici.

U svom životopisu Beroš ističe da je od 2012. godine izvanredni sveučilišni profesor na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb, dopredsjednik Hrvatskog društva za cerebrovaskularnu i endovaskularnu neurokirurgiju te stalni sudski vještak iz područja medicine.

Rođen je u Splitu, a osnovnu i srednju školu pohađao je u Jelsi na otoku Hvaru, nakon čega upisuje Medicinski fakultet u Zagrebu.

Imovinska kartica

Po podacima iz imovinske kartice objavljene na stranicama Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, Beroš je zajedno sa suprugom vlasnik nekretnine u Rudešu površine 140 četvornih metara, čiju je vrijednost procijenio na više od milijun i pol kuna. U Beroševu vlasništvu je i nekretnina od 50 četvornih metara u Vrapču, a obje su nekretnine, među ostalim, plaćene kreditima.

Beroš i njegova supruga imaju dva kredita: 2016. podigli su 50.000 eura u Erste banci, dok od 2008. godine imaju kredit u Addiko banci od 75.550 eura.

U Jelsi Beroš je suvlasnik manjeg dijela stana i kuće s okućnicom, koje je dobio nasljeđivanjem.

U imovinskoj kartici ističe da na godišnjoj razini od drugih prihoda zaradi još 200.000 kuna, a supruga mu je zaposlena u Dječjem vrtiću Malešnica. Zajedno sa suprugom i dvoje djece ima štednju u iznosu od 25.000 eura.

Beroševa supruga vlasnica je automobila Audi A3 iz 2011. godine, vrijednog 75.000 kuna, sam Beroš vlasnik je Jeepa iz 2008. procijenjenog na 120.000 kuna, koji je kupio na kredit, a zajedno s trećim osobama vlasnik je glisera marke Fiart 23.

U imovinskoj kartici navodi i da je vlasnik sata marke Breitling, vrijednog 35.000 kuna.

U 39 mjeseci Plenkovićeve Vlade do sada promijenjeno 14 ministara

U nešto više od 39 mjeseci mandata 14. Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nakon razrješenja Milana Kujundžića broj bivših ministara popeo se na 14, pri čemu je većina iz Banskih dvora otišla zbog afera uglavnom vezanih uz osobnu imovinu.

Od originalnog postava Vlade koja je s radom počela 19. listopada 2016., uz premijera Plenkovića danas su samo potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministar financija Zdravko Marić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma Gari Cappelli i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je na početku rada Vlade bio ministar rada i mirovinskog sustava.

Posljednji je iz prvotnog Plenkovićevog tima "ispao" ministar zdravstva Kujundžić, a prvi su iz Vlade "potjerani" ministri iz kvote Mosta s kojim je HDZ ostvario parlamentarnu većinu nakon izbora 11. rujna 2016. godine.

Njihova smjena, u travnju 2017. godine, ostala je zapamćena po Plenkovićevoj rečenici - "Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju trojice Mostovih ministara", nakon što su glasali protiv toga da se odbije oporbeni prijedlog o izglasavanju nepovjerenja ministru Zdravku Mariću.

Iz Vlade tada odlaze Mostovi ministri - unutarnjih poslova Vlaho Orepić, zaštite okoliša Slaven Dobrović i pravosuđa Ante Šprlje, a potom i ministar uprave Ivan Kovačić koji sjednici Vlade nije nazočio nego ga je nekoliko dana kasnije Plenković razriješio na njegov zahtjev.

Slijedi formiranje nove parlamentarne većine u kojoj HDZ-ov partner postaje HNS te srednom 2017. godine dolazi do promjena u sedam ministarstava.

HNS u Banske dvore dovodi dva ministra - na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva dolazi Predrag Štromar, a Blaženka Divjak postaje ministrica znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića koji je bio opterećen aferom navodnog plagiranja znanstvenog rada.

S mjesta predstojnika Ureda premijera Davor Božinović imenovan je za ministra unutarnjih poslova, Dražen Bošnjaković postaje ministar pravosuđa, Tomislav Ćorić s mjesta ministra rada i mirovinskog sustava odlazi za ministra zaštite okoliša i energetike, ministar rada postaje Marko Pavić, dok je za ministra uprave imenovan Lovro Kuščević.

Formiranje vladajuće većine s HNS-om nije se svidjelo HDZ-ovom Davoru Ivi Stieru koji zbog te suradnje daje ostavku na mjesto ministra vanjskih i europskih poslova, a na njegovo mjesto dolazi Marija Pejčinović Burić.

Zbog afere "hotmail" odnosno događanja vezanih uz donošenje "lex Agrokora" iz Banskih dvora potom, u svibnju 2018., odlazi potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a novi je ministar gospodarstva Darko Horvat.

Odlasku Dalić prethodio je snažan pritisak oporbe koja je Plenkovića i Dalić optuživala za pogodovanje određenim interesnim skupinama koje su sudjelovale u izradi Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Hrvatsku, tzv. "skupini Borg".

Plenković je na konferenciji za novinare, na kojoj je izvijestio o prihvaćenoj ostavci Dalić, rekao da je Vlada angažirala stručnjake izvan sustava državne uprave da pripreme izbjegavanje niza stečajeva ne samo Agrokora i kompanija u njenom sustavu već i brojnih drugih povezanih kompanija.

Dalić je u takvim okolnostima, rekao je, konzultirala ljude koji su mogli pomoći u kratkom roku, koji se nisu mogli naći unutar sustava državne uprave.

Sljedeća veća rekonstrukcija u Plenkovićevoj Vladi rezultat je nekretninsko-imovinskih "dubioza" više ministara te premijer u srpnju prošle godine u nekoliko dana razrješuje Tomislava Tolušića, Gabrijelu Žalac i Lovru Kuščevića, a Nadu Murganić zbog niza problema u sektoru socijale, dok je neopozivu ostavku podnio Goran Marić.

Marić je o svojoj ostavci javnost izvijestio u Novom Vinodolskom nakon što je kao ministar potpisao ugovore o darivanju nekretnina. "Ovo je zadnji ugovor koji sam potpisao kao ministar državne imovine", rekao je tada.

U rekonstruiranu Vladu ulaze Marija Vučković kao ministrica poljoprivrede, ministrom regionalnog razvoja i fondova EU postaje Marko Pavić kojega na mjestu ministra rada i mirovinskog sustava zamjenjuje Josip Aladrović, ministrom uprave imenovan je Ivan Malenica, a ministricom za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, dok za ministra državne imovine dolazi Mario Banožić.

U tom je paketu umjesto Pejčinović-Burić ministrom vanjskih poslova imenovan Grlić-Radman, budući da je ona otišla na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, a Davor Božinović i Zdravko Marić imenovani su i za potpredsjednike Vlade.

Još se tada nagađalo da će Plenković smijeniti i ministra Kujundžića koji je cijelo vrijeme mandata bio prozivan zbog lošeg stanja u zdravstvu, no smjena je uslijedila nakon brojnih nejasnoća vezanih uz imovinu njegove obitelji, a premijer je razrješenje obrazložio riječima da se Kujundžić "u ovom trenutku nije mogao fokusirati na bitne teme u zdravstvu".

Na pitanje osjeća li se odgovornim zbog činjenice da je osam ministara u njegovoj Vladi smijenjeno zbog afera, Plenković je odgovorio da ga zabrinjava fenomen koji je posebno izražen u zadnje tri i pol godine.

"Zabrinjava me fenomen da se toliko jako krene aktivnostima medija tresti ministre, tako da je fokus rada Vlade na neki način u nekom obrambenom stavu, a mi nismo tu da imamo obrambeni stav, već proaktivni stav da rješavamo probleme društva. Bilo je svega i prije, ali baš ovoliko toga nije bilo", poručio je.

(H)