Vlada je u četvrtak donijela Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023., kojim se stvara podloga za financijsku potporu u idućih pet godina u iznosu od 55,4 milijuna eura za poticanje investicija i razvojnih projekata, odnosno 11,09 milijuna eura po godini, počevši od ove godine.

To je kazao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, istanuvši da već do kraja mjeseca očekuje prve natječaje iz ove 'vinske' omotnice.

U obrazloženju odluke Vlade navodi se kako će se financijska sredstva za provedbu Nacionalnog programa osigurati i planirati u projekcijama državnoga proračuna za iduće tri godine, uz planirani godišnji iznos od ukupno 83,19 milijuna kuna, odnosno 11,09 milijuna eura.

Pritom će se veći dio tog iznosa ili 10,8 milijuna eura osigurati iz sredstava europskih fondova, dok će iz državnog proračuna biti potrebno osigurati 260,1 tisuću eura (1,95 milijuna kuna).

Vlada donijela smjernice politike državnih potpora

Vlada je u četvrtak donijela Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2019. - 2021., koje predstavljaju upute davateljima državnih potpora prilikom planiranja mjera i izrade prijedloga državnih potpora iz svoje nadležnosti.

"Smjernicama se navode ciljevi dodjela državnih potpora čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a uvijek se kao najpoželjnije ističu državne potpore horizontalne prirode, u skladu s praksom EU, a to je poglavito za istraživanje, razvoj, inovacije, za zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje", naglasio je ministar financija Zdravko Marić.

Kao i Zakon o državnim potporama, te smjernice odnose se na državne potpore industriji i uslugama, dodao je.

"Državne potpore instrument su čijom se pravilnom i pametnom upotrebom može u značajnoj mjeri doprinijeti jačanju gospodarstva Hrvatske te je stoga nužno pomno planirati dodjele državnih potpora, izabrati najučinkovitije mjere te pratiti njihovu provedbu i ostvarenje prethodno postavljenih ciljeva", kazao je Marić.

Zaključio je da bi provedba politike državnih potpora u Hrvatskoj, koja je usklađena s politikom državnih potpora Europske unije, trebala omogućiti ostvarenje krajnjeg cilja - promjene u strukturi državnih potpora povećanjem udjela horizontalnih državnih potpora uz istodobno smanjenje sektorskih državnih potpora.

Inače, prema Vladinom izvješću o državnim potporama prihvaćenom početkom prosinca 2018., u Hrvatskoj je u 2017. dodijeljeno ukupno 12,4 milijarde kuna državnih potpora. Iznos državnih potpora tako je bio za 974,9 milijuna kuna veći nego 2016. godine, kada su ukupno iznosile 11,4 milijarde kuna, a za 2,5 milijardi kuna je veći u odnosu na 2015. godinu, kada su potpore iznosile 9,9 milijardi kuna.

Porastao je i udio iznosa državnih potpora u BDP-u - lani je dosegnuo 3,39 posto BDP-a, a nakon 3,25 posto u 2016. odnosno 2,91 posto u 2015. godini.

Prema strukturi ukupno dodijeljenih potpora, u sektoru poljoprivrede i ribarstva dodijeljene su u iznosu od 5,2 milijarde kuna, što je u ukupnim potporama udio od 42 posto. Državne potpore u tom sektoru lani su bile za 259 milijuna ili 5,2 posto više nego 2016. godini.

Potpore u sektoru industrije i usluga u ukupnim su državnim potporama u 2017. imale udio od 58 posto - dodijeljeno ih je u iznosu od 7,2 milijarde kuna, što je gotovo 716 milijuna ili 11,1 posto više nego u 2016. godini.

Pritom se na sektorske potpore odnosi 2,47 milijardi kuna, a na horizontalne, uključujući regionalne i potpore na lokalnoj razini 4,7 milijardi kuna. Horizontalne potpore bile su više za 1,6 milijardi kuna ili za 51,7 posto u odnosu na 2016. godinu.

Usvojen Nacionalni plan za 

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2019. - 2021. kojim se kroz niz mjera podzastupljenima i ranjivima omogućava ne samo upis u visoka učilišta nego i, po završetku studija, zapošljavanje.

Prijedlog Nacionalnog plana ima, naime, šest ciljeva - ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za unaprjeđivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te ih koristiti u tu svrhu, unaprijediti pristup visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama i ukloniti prepreke pri ulasku.

Akcijskim planom želi se omogućiti i jednake prilike svim studentima tijekom studiranja, podići stopu završavanja studija i zapošljavanja podzastupljenih i ranjivih skupina nakon završetka studija, unaprijediti sustav financijske pomoći pripadnicima podzastupljenih i ranjivih skupina i uključiti standarde vezane za unaprjeđivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u sustav osiguravanja kvalitete.

Financijska sredstva osigurana su u proračunu za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu i to u ukupnom iznosu od 492 milijuna kuna.

Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Republike Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) o dodjeli statusa pridruženog člana u CERN-u.

CERN (Europski laboratorij za fiziku čestica) je 1954. godine osnovalo Europsko vijeće za nuklearna istraživanja (Conseil Europeean pour la Recherche Nucleaire - CERN), a nalazi se na francusko-švicarskoj granici, zapadno od Ženeve i najveći je istraživački laboratorij na svijetu.

Statusom pridruženog članstva Hrvatskoj će biti omogućeno ravnopravno sudjelovanje na projektima koje financira CERN, omogućit će se veća kvaliteta edukacije i istraživanja hrvatskih znanstvenika, te se povećava mobilnost znanstvenika i stručnjaka.

Također otvaraju se i nove poslovne mogućnosti na europskom tržištu za hrvatske tvrtke iz područja softverske, građevinske, elektrotehničke industrije i zdravstva.

Hrvatska će financiranju aktivnosti CERN-a doprinositi putem godišnjih uplata u ukupnom iznosu od milijun švicarskih franaka.

Vlada je na sjednici usvojila i akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2020. godine koji sadrži četiri temeljna područja.

Uz koordinaciju međuresornog djelovanja sa standardizacijom postupanja za sva tijela koja pružaju podršku žrtvama i svjedocima, uz povezivanje općeg sustava i specijaliziranih programa podrške, planom se želi postići i unaprjeđenje normativnog okvira uz izgradnju informacijskog sustava za praćenje provedbe podrške žrtvama i svjedocima.

Planom se proširuje i uključivanje organizacija civilnog društva u sustav podrške žrtvama i svjedocima te se jača međunarodna suradnja kako bi se žrtvi ili svjedoku pomoglo od samog počinjenja kaznenog djela, tijekom trajanja kaznenog/prekršajnog postupka, kao i nakon njega, a radi prevladavanja psiholoških trauma i lakše socijalne rehabilitacije, te zaštite narušenih prava.

"Akcijskim planom želimo sustav podrške žrtvama i svjedocima podići na jednu višu razinu", istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

(Hina)