Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u govoru na prosvjednom skupu u subotu u Vukovaru prozvao je izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast za nečinjenje u procesuiranju ratnih zločina počinjenih u agresiji na Hrvatsku 1991. i tijekom privremene okupacije dijelova hrvatske države poručivši državnim institucijama da se probude i, kako je rekao, konačno počnu djelovati u korist žrtava, a ne zločinaca.

"Ako ne znate kako pomoći ćemo vam. Promjenite zakone koji se tiču istraživanja i procesuiranja ratnih zločina, osnujte jedan specijalizirani sud, jedan specijalizirani odjel za odvjetništvo i jedan specijalizirani tim za istraživanje sa posebnim ovlastima u postupanju u posebnim zakonima, u kojima će raditi ljudi ovisno samo o rezultatima svojega rada, u kojima neće moći raditi ljudi koji su se borili protiv ove države i koji je nisu htjeli", poručio je Penava.

Državnim vlastima također je sugerirao da imenuju "Povjerenstvo za istinu", mehanizam koji, kako je rekao, poznaje europska pravna stečevina, a koje će biti sastavljeno od neovisnih ljudi koji su život posvetili istini o Domovinskom ratu.

Zatražio je osnivanje specijaliziranog suda, odjela odvjetništva i tima za istraživanje s posebnim ovlastima, u kojima bi radili samo ljudi koji su se dokazali svojim rezultatima. Penava je pozvao državne vlasti da uvjetuju ulazak Srbije u EU.

"Ne dozvolite da rade ljudi koji su se borili protiv ove države i koji je nisu htjeli. Napravite povjerenstvo za istinu. Ne dozvolite da se za zločine na hrvatskom tlu sudi izvan Hrvatske. Uvjetujte sve ove, na razumu utemeljene zahtjeve, ulaskom Srbije u EU", zatražio je.

Riječ je o 27 godina kalvarije za Vukovar i sve građane Vukovara bez obzira na nacionalnost, rekao je Penava i dodao: "Vukovar je Tovarnik, Lovas, Berak, Škabrnja, Kusonje, Kijevo, Petrinja, a svi smo mi Hrvatska. "Država koja to dozvoljava nije država kakvu želimo, i protiv toga ćemo se boriti, jer ovo je linija ispod koje ne možemo ići. Put će bit dug i težak, ali ni izbliza dug koliko je ovih 27 godina, niti približno težak kao sudbine ljudi koje smo slušali. Taj put je pravedan, utemeljen na našim vrijednostima, istaknuo je Penava i pozvao sve okupljene i one koji danas nisu bili u Vukovaru da se pridruže "na putu borbe za pravedniju Hrvatsku."

Također je rekao kako je prošlih mjesec dana svjedočio "panici i besramnom prebacivanju odgovornosti" s jedne na drugu instituciju te stekao spoznaje o različitim alatima koji se koriste unutar hrvatskog pravnog sustava kako bi zločinci izbjegli ruci pravde. Neke je i naveo istaknuvši da se radi o držanju predmeta u ladicama, učestalom mijenjanju sudaca na predmetu kako bi se postupci otegli, ponavljanju ispitivanja svjedoka, kao i dojave optuženicima kako bi mogli izbjeći iz zemlje.

"U ovom smislu iznimna je važnost i odgovornost obavještajnih službi. Našim institucijama svo vrijeme ovoga svijeta neće biti dovoljno ako nastave ovako raditi. Pitam se u nevjerici je li istina i kako je moguće ako je istina da je predmet Ovčara otvoren tek prošle godine? Tko je za to odgovoran", zapitao je

Dodao je da glavni državni odvjetnik koji je na dužnosti oko pola godine ne može biti odgovoran za proteklih 27 godina. "Ali, ako za zamjenika uzme svog prethodnika naravno da se udio u odgovornosti povećava, ocijenio je. "Kada za drugog zamjenika ima čovjeka koji je dužnost glavnog državnog odvjetnika obnašao od 2002. do 2014. onda se s pravom postavlja pitanje na temelju kojih to zasluga, radi li se o kontinuitetu jedne politike ili su samo sebi svrha", rekao je Penava.

Također je ocijenio kako se u proteklih 27 godina s jedne strane susrećemo s "sramotnom šutnjom službene Hrvatske, njezinih institucija i dužnosnika, s druge strane s 27 godina teškog života ispunjenog očajom, nevjericom, razočaranjem i izdajom, a s treće strane s 27 godina paljenja svijeća, suza suosjećanja, tihe podrške i molitve hrvatskog naroda.

Govor Ivana Penave pratili su uzvici odobravanja ili pak negodovanja kad je govorio o nezadovoljstvu radom državnih institucija uz pojedinačna prozivanja premijera Andreja Plenkovića i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, a posebice su se čuli zvižduci na spomen imena Vladimira Šeksa iz čije je knjige Penava pročitao dio.

Vukovarski gradonačelnik je najavio novi prosvjed za godinu dana, 12. listopada iduće godine.

Potresna svjedočenja žrtava

Potresna svjedočenja žrtava srpske agresije iznesena su u subotu pred tisućama ljudi pristiglih iz svih krajeva Hrvatske na Trg Republike Hrvatske u Vukovaru kako bi prosvjedovali protiv neučinkovitosti hrvatskih državnih institucija u vezi s istragama i suđenjima za ratne zločine počinjenih tijekom agresije i okupacije Hrvatske.

Nakon državne himne i minute šutnje skup je simbolički započeo video-isječkom ulaska četničkih postrojbi u okupirani Vukovar 18.11.1991. godine uz stihove mržnje "...bit će mesa, klat ćemo Hrvate".

Na dvosatnom prosvjednom skupu emitirano je na velikom platnu više video-svjedočanstava stradalnika Domovinskog rata koji su dijelovi dokumentarnog filma "Svjedočanstva" iz 2003. godine.

Pavle Vukas, pripadnik 204. brigade te zatočenik srpskih koncentracijskih logora na Veleprometu i Stajićevu, u video-isječku svjedočio je o zločinima u Veleprometu, o tamošnji mučenjima i ubijanjima, te mnogim nestalima iz tog logora. "Zovemo ih nestali, no oni nisu nestali. Netko zna gdje su njihovi ostaci", rekao je Vukas.

Pripadnik 204. brigade Mladen Roguljić u video-iskazu svjedočio je o zločinima u Borovo Commercu, Trpinji, selu Vera, Dalju, kao i u srbijanskom logoru Stajićevo.

Kao i druga, u tišini je saslušan i video-iskaz Snježane Karaula-Maljak koja je svjedočila je o višekratnom silovanju i silovatelju kojega je prije rata poznavala i koji je posjećivao njezinu obitelj.

Bariša Ivančić video-iskaz je dao u 91. godini života, a svjedočio je o zločinima u Borovo Commercu kao i na Ekonomiji u Dalju, gdje su mnogi zatočenici zaklani i bačeni u kanal, a on je stjecajem okolnosti preživio. Svjedočio je o svom koljaču kao i više njemu poznatih osoba koji su bili na mjestu zločina.

O zločinima počinjenim u Tovarniku svjedočio je Branko Šimunić; o ubojstvu dva brata te o ženi, koju je imenovao, a koja je kastrirala tri hrvatska branitelja.

Emitiran je i video-iskaz anonimnog vukovarskog branitelja koji je bio zarobljen u vukovarskoj bolnici i odveden u Velepromet, gdje ga je iz barake izvukao vukovarski poštar Milan nakon čega je odveden u Stolariju gdje je svjedočio mučenju, ubijanju, klanju zatočenika.

S pozornice na Trgu Republike Hrvatske osobno su prosvjednike pozdravili i obratili ime se predsjednik Savjeta za branitelje vukovarskog gradonačelnika Tomislav Josić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak, te na kraju osobno gradonačelnik Ivan Penava.

Tomislav Josić posebno je naglasio da je zadnjih mjesec dana bilo mnoštvo nagađanja tko stoji iza prosvjeda i zašto se prosvjed organizira, a on je na sve to odgovorio da se prosvjed organizira sada "zato što 27 godina nismo imali gradonačelnika", što je popraćeno velikim pljeskom okupljenih i skandiranjem Penavinog imena.

Istaknuo je da se sličan skup mogao održati u svakom hrvatskom mjestu zahvaćenom ratom te da se morao i ranije održati jer bi pitanje ratnih zločina već bilo odavno riješeno. Ustvrdio je da je nakon okupacije Vukovara ubijeno više od 2.000 ljudi i da za te zločine nitko nije odgovarao.

Danijel Rehak naglasio je da je kroz srbijanske logore i to samo one evidentirane prošlo oko 30.000 ljudi, branitelja i civila, da su se ti logori nalazili i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori i da im je svima zajednička - ljudska patnja. U ime logoraša zatražio je konačno rješavanje pitanja odštete. Također je rekao da je tijekom agresije na Vukovar i nakon njegove okupacije smrtno stradalo ili ubijeno oko 5.000 ljudi od kojih su oko 1.000 bili hrvatski branitelji.

Upozorio je da je Udruga logoraša srpskih koncentracijskih logora od 2002. do 2011. podnijela na desetke kaznenih prijava protiv odgovornih za zločine, kao i protiv njihovih nalogodavaca, no iz DORH-a nikada nisu dobili nikakav odgovor na njihove kaznene prijave.

Dvosatni vukovarski skup često je bio prekidan povicima 'izdajnici' i 'izdaja', prozivan je premijer Andrej Plenković, a od hrvatskih institucija posebno su istaknute DORH i hrvatsko pravosuđe kao neučinkoviti.

Zatvarajući skup, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u emotivnom govoru prozvao je hrvatske državne institucije za neprocesuiranje ratnih zločina zahtijevajući donošenje zakona koji se tiču istraživanja i procesuiranja zločina te osnutak specijaliziranog suda za ratne zločine, specijaliziranog odjela za odvjetništvo kao i tima za istraživanje ratnih zločina, a u kojima, kako je rekao, neće sjediti ljudi koji su se borili protiv Hrvatske.

Prema procjeni organizatora, oko 20.000 prosvjednika iz Hrvatske i dijaspore nazočilo je prosvjednom skupu Trgu Republike Hrvatske u Vukovaru, uz obale Vuke i Dunava, a policija za sada nije objavila broj okupljenih.

U 14 sati u Vukovaru je započeo mirni prosvjed, koji je zbog nezadovoljstva radom hrvatskih institucija u procesuiranju ratnih zločina počinjenih u Vukovaru i u ostalim dijelovima Hrvatske koji su bili pogođeni ratom inicirao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Na skupu stradalnici Domovinskog rata, sudionici i žrtve iznose svoja potresna svjedočanstva, a procjenjuje se da je prisutno oko deset tisuća ljudi.

Prosvjed možete pratiti putem livestreama Z1 televizije.

Skup je na prepunom trgu počeo intoniranjem državne himne i minutom šutnje za žrtve iz Domovinskog rata, a potom je putem video-linka hrvatski branitelj Mladen Roguljić svjedočio o stradanju u Borovo Commercu u vukovarskoj gradskoj četvrti Borovo Naselje po ulasku u Vukovar pripadnika bivše JNA i srpskih paravnojnih postrojbi u studenome 1991. godine.

Sudionicima prosvjeda sa bine se potom obratio predsjednik Savjeta za hrvatske branitelje vukovarskog gradonačelnika Tomislav Josić, poručivši kako oni koji mogu pomoći Vukovaru nisu danas u tome gradu.

Brojni prosvjednici u rukama nose hrvatske zastave kao i zastave brojnih ratnih postrojbi te transparente s porukama da se konačno kazne krivci za stradanje Vukovara i drugih mjesta u Domovinskom ratu.

Među okupljenim prosvjednicima viđeni su i Ljubo Ćesić Rojs, Željka Markić, Stevo Culej, Miro Bulj, Željko Glasnović, Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Darko Milinović, Hrvoje Zekanović i drugi.

S pozornice je rečeno kako se istodobno s vukovarskim održavaju i prosvjedni skupovi u brojnim državama u kojima žive iseljeni Hrvati. Do kraja održavanja skupa predviđena su svjedočanstva još nekoliko hrvatskih branitelja i ratnih stradalnika, a na kraju skupa očekuje se govor gradonačelnika Penave.

U središte Vukovara pristigli su brojni prosvjednici iz svih krajeva Hrvatske. Mnogi su ogrnuti hrvatskim zastavama, na kojima su ispisana imena mjesta iz kojih dolaze: Zaprešića, Škabrnje, Zadra, Koprivnice, Vinkovaca, Gospića, Rijeke i drugih mjesta.

Dolazak u Vukovar mnogi su iskoristili i za posjet Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata i Ovčari, gdje polažu vijence i cvjetne aranžmane te pale svijeće, kao i kod Kamenog križa na ušću Vuke u Dunav.

Predsjednik Savjeta za branitelje vukovarskog gradonačelnika Tomislav Josić pred početak prosvjednog skupa u Vukovaru naglasio je da će se sa skupa poručiti i pokazati strašna svjedočanstva o zločinima te upitati hrvatska javnost zašto za njih nitko nije odgovarao, a prikupljeno je dovoljno dokaza i svjedočanstava.

"Institucije nisu napravile što su trebale raditi, prikupljeno je dovoljno dokaza i svjedočanstava, a vjerujem da kad bi i postojale snimke video-kamerama, ne bi nikoga procesuirali", rekao je Josić.

Na novinarsko pitanje što nakon prosvjeda i hoće li se pritisak na institucije kontinuirano nastaviti, poput onakvog kakvog je sa šatorom proživjela vlada Zorana Milanovića, Josić je ocijenio da je ovo prvi prosvjed te da ako on ne dovede do promjena, uvjeren je da će se ponovno organizirati, bilo u Vukovaru bilo u Zagrebu.

"Ovo je početak. Svaki put kad je Vukovar pozvao ljude, oni su se odazvali na poziv, pa i ponovo će doći ukoliko ih pozovemo", poručio je.

(Hina/iPress)