Ukrajinski tisak pozdravio je u petak "ozbiljan udarac" nanesen utjecaju Moskve u zemlji nakon odluke Carigradske patrijaršije da prizna autokefalnost Ukrajinske Pravoslavne Crkve dok ruski mediji u tome vide legalizaciju crkvenog raskola.

Ta će odluka kojom se prekida s 332 godine ruskog vjerskog tutorstva u Ukrajini, "imati povijesni značaj kako za našu zemlju tako i za Moskvu", piše oduševljeno ukrajinski dnevnik Den.

Položaj Ruske Pravoslavne Crkve u svijetu "znatno je oslabljen" dok je Rusija doživjela "ozbiljan udarac", nastavlja se u dnevniku.

"Imamo vjersku neovisnost, ali nam preostaje da je iskoristimo", piše internetski portal Glavkom. "Lopta je sad u polju Ukrajinaca: hoćemo li se uspjeti brzo složiti? Carigrad sad čeka ujedinjenje ukrajinskih crkvi i odabir patrijarha", navodi se.

Ukrajinski dnevnik Segodnia ističe pak poziv carigradskog patrijarha da se "sve strane suzdrže od preuzimanja vjerskih zdanja" koja pripadaju tuđim zajednicama, dok se vjernici Moskovske patrijaršije već brinu zbog operacija kojima im se želi oduzeti crkve u Ukrajini.

"Istanbulska sinoda legalizirala je otpadnike iz Kijeva", piše u naslovu ruski dnevnik Nezavismaja Gazeta, zabrinut za budući "bijeg" vjernika Moskovske patrijaršije prema novoj autokefalnoj Ukrajinskoj Crkvi.

"Carigrad je uzeo Kijev Moskvi", rezimira ruski dnevnik Kommersant, ističući da će ta odluka imati posljedice na pravoslavlje u cjelini.

Ruska Pravoslavna Crkva je odluku Carigradske patrijaršije u četvrtak nazvala "katastrofom i raskolom". "Carigradska patrijaršija je danas donijela katastrofalnu odluku, u prvom redu za sebe i općenito za cijeli pravoslavni svijet", rekao je glasnogovornik ruskog patrijarha Kirila, Aleksandar Volkov. "Ono što se danas dogodilo je legalizacija raskola", nastavio je Volkov i zaključio da je "Carigradska patrijaršija prešla crvenu liniju".

Ruska Pravoslavna Crkva će prekinuti euharistijske odnose s Carigradskom patrijaršijom zbog odluke o autokefalnosti Ukrajinske Pravoslavne Crkve, dodao je Volkov.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izrazio je u četvrtak zadovoljstvo odlukom i pozdravio kraj "imperijalističkih iluzija i šovinističkih fantazija" Moskve.

"Donesena je odluka o dodjeli autokefalnosti Ukrajini", rekao je Porošenko u izravnom obraćanju na ukrajinskoj televiziji. "To je nova potvrda neovisnosti Ukrajine. To je pobjeda dobra nad zlim, svjetlosti nad tamom", zaključio je ukrajinski predsjednik.

Carigradska patrijaršija, po hijerarhijskoj tradiciji najviša pravoslavna crkva u svijetu, u četvrtak je nakon dvodnevne svete sinode u Istanbulu priznala neovisnu Ukrajinsku Pravoslavnu Crkvu u Ukrajini. Sveta sinoda je također odlučila vratiti na funkciju patrijarha Filareta Denisenka.

Nakon neovisnosti Ukrajine 1991. i raspada Sovjetskog Saveza, Filaret je osnovao Ukrajinsku Pravoslavnu Crkvu i proglasio se patrijarhom, nakon čega ga je Moskva ekskomunicirala.

Pravoslavci u Ukrajini su podijeljeni, dio pripada Crkvi pripojenoj moskovskoj patrijaršiji, a drugi dio je vjeran kijevskoj, samoproglašenoj nakon neovisnosti zemlje 1992., koju do sada nije priznavala nijedna pravoslavna crkva u svijetu.

Ruska Pravoslavna Crkva je u rujnu prekinula dio svojih veza s Carigradskom patrijaršijom, s kojom je i do tada imala teške odnose.

Ruska crkva je također upozorila na moguće nemire u Ukrajini nakon odluke ekumenskog patrijarha, jer su neki crkveni dužnosnici vjerni Moskvi pozvali svoje vjernike da budu spremni braniti crkve i manastire.

Rusija će "braniti interese pravoslavaca" u slučaju nemira u Ukrajini

Rusija će braniti interese pravoslavaca ako izbiju vjerski nemiri u Ukrajini, najavio je Kremlj u petak, dan pošto je Ekumenska carigradska patrijaršija priznala autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve čime ona postaje neovisna od Moskve.

"U slučaju nezakonitih akcija, naravno da će Rusija kao što posvuda brani interese Rusa i rusofona, braniti interese pravoslavaca. To je globalno i razumljivo stajalište", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Ta zaštita pravoslavaca provodit će se "isključivo političkim i diplomatskim" sredstvima, rekao je Peskov pa dodao "U slučaju da ukrajinske vlasti ne uspiju održati stanje pod kontrolom i u granicama zakona, u slučaju da situacija poprimi ružan i nasilni karakter".

Peskov je podsjetio da je Kremlj "u više navrata izrazio veliku zabrinutost zbog odluka koje mogu izazvati raskol u pravoslavlju".

Podsjetio je da se Ruska pravoslavna crkva "ne kani miješati u dijalog između Crkava" u Ukrajini.

"Pravoslavna vjeroispovijest jedna je od religija u Rusiji i sve što se događa u svijetu pravoslavlja pomno prati ruska vlada", istaknuo je Peskov.

Carigradska patrijaršija u četvrtak je priznala autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve i odlučila na hijerarhijsku dužnost vratiti patrijarha Filareta Denisenka nakon žalbe koju je predao protiv Moskve koja ga je isključila.

Nakon neovisnosti Ukrajine 1991. i raspada Sovjetskog Saveza, Filaret je osnovao ukrajinsku Pravoslavnu crkvu i proglasio se patrijarhom, nakon čega ga je Moskva ekskomunicirala.

Nastojeći smiriti stanje ukrajinske vlasti u četvrtak su ustvrdile da žele izbjeći "vjerski rat" i poručile da će vlada poštovati izbor župa koje odluče ostati lojalne Moskovskoj patrijaršiji.

U Ukrajini je Crkva koja priznaje Moskovsku patrijaršiju najveća vjerska zajednica po broju župa, no sve veći broj Ukrajinaca priklanja se Kijevskoj patrijaršiji, koja se samoproglasila1991. po raspadu bivšeg Sovjetskog Saveza.

Često napeti odnosi između dviju Crkava dodatno su se zaoštrili rusko-ukrajinskom krizom što je izbila zbog ruske aneksije poluotoka Krima u ožujku 2014., i pobune proruskih separatista s istoka Ukrajine u sukobu koji je odnio više od 10.000 života.

Odluku carigradskog patrijarha o priznanju autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovska patrijaršija nazvala je "katastrofom" i "raskolom". Pojedini svećenici lojalni Moskvi pozvali su svoju pastvu da bude spremna braniti svoje crkve i manastire.

(Hina)