Predstavnici udruge Krizni eko stožer Marišćina u četvrtak su na konferenciji za novinare ocijenili da ne postoji ekonomski, ekološki, energetski ili zakonski temelj za daljnje forsiranje projekata županijskih centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, kao ni za izgradnju još devet takvih postrojenja u Hrvatskoj, nego da treba ulagati u uspostavu kvalitetnog sustava odvajanja otpada.

Smatraju da bespovratna sredstva iz Europske unije treba uložiti u projekte koji su usklađeni s modernim zakonima i tehnologijama.

Iz Kriznog eko stožera pitaju se zašto Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ustraje u izgradnji županijskih centara za gospodarenje otpadom, iako oni tehnološki nisu u stanju poslovati u skladu sa zakonom, kaoi hoće li se tehnološki i organizacijski problemi Marišćine i Kaštijuna rješavati izgradnjom državnih spalionica za štetni gorivi otpad.

„Izjave čelnika Ekoplusa, koji upravlja Marišćinom, a koji proizvodnju štetnog gorivog otpada i njegovo protuzakonito skladištenje uopće ne vidi kao problem te zaziva izgradnju državne spalionice koja će bez ikakve kontrole spaljivati sve vrste smeća, najbolji su dokaz ekološke neodrživosti i ekonomske neisplativosti ne samo projekta centra Marišćina, nego i svih takvih projekata na čijoj se izgradnji uporno inzistira“, smatra predsjednik udruge Josip Begonja.

U Kriznom eko stožeru smatraju da odlaganje gorivog otpada na Marišćini treba zabrinuti sve građane, jer da se taj zapaljivi i toksični proizvod mehaničko-biološke obrade otpada odlaže na propusnom, krškom terenu.

Ističu da je 277 milijuna kuna uloženih u izgradnju centra Marišćina rezultiralo proizvodnjom štetnog gorivog otpada koje se ne može plasirati ni uz cijenu od 30 eura po toni, koju centar pristaje plaćati za spaljivanje gorivog otpada. Također ističu da se uporno zaobilazi izgradnja deset puta jeftinijeg decentraliziranog i dosljedno ekološki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom, koji se temelji na odvajanju otpada, sortirnicama i kompostanama te da se kao rješenje problema nudi ulaganje još nekoliko stotina milijuna kuna u izgradnju državne spalionice, kako bi se riješili štetnog gorivog otpada.

U Kriznom eko stožeru su zaključili da politički konstruiran i pogonjen projekt izgradnje desetaka županijskih centara za gospodarenje otpadom pada na svakom ispitu i izazovu te da svaki daljnji pokušaj opravdanja takvog zbrinjavanja otpada predstavlja namjernu obmanu javnosti i vrijeđanje intelekta građana.

Sve odgovorne institucije pozvali su da hitno poduzmu sve korake kako bi se sanirale sadašnje i sve buduće štete koje proizlaze iz rada centara za gospodarenje otpadom. Institucije pravne države pozvali su da provedu odredbe Kaznenog zakona koji, kažu, jasno definira kaznenu odgovornost za ugrožavanje okoliša otpadom. Neophodno je potrebno utvrditi odgovornost nositelja rasipanja javnog novca i opterećivanja građana povećanim troškovima zbog donošenja neodgovornih i nestručnih odluka, naglasili su iz Kriznog eko stožera.

Članovi Kriznog eko stožera Marišćina potpisali su i priopćenje, u kojemu, zajedno s udrugama i građanskim inicijativama iz cijele Hrvatske okupljenima u koaliciju Zero Waste Hrvatska traže „odustajanje od nerazumnog forsiranja projekata centara za (ne)gospodarenje otpadom“. Pozvali su resorno ministarstvo da hitno obustavi planirane investicije u centre za gospodarenje otpadom te da ih preusmjeri u razvoj lokalnih sustava recikliranja. Institucije pravne države pozvali su da utvrde "odgovornost za rasipanje javnog novca i opterećivanja građana povećanim troškovima".

Centri za otpad su neisplativi i štetni, a poskupljuju usluge

Zelena akcija i 17 ekoloških udruga iz koalicije "Zero Waste Hrvatska" pozvale su u četvrtak nadležna tijela da odustanu od planirane izgradnje novih centara za otpad i počnu razvijati decentralizirani sustav odvajanja i recikliranja otpada, koji je bolji s ekološkog, zdravstvenog i ekonomskog aspekta.

Aktivisti su ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike na transparentu nacrtali "nalog za plaćanje", po kojem građani mnogo skuplje plaćaju usluge, a za uzvrat dobivaju štetu za zdravlje, zagađeni okoliš i nerecikliranje.

Marko Košak iz Zelene akcije je istaknuo da su se na primjerima već izgrađenih centra pokazale sve mane takvog koncepta poručivši da su centri za gospodarenje otpadom neisplativ, skup i za okoliš neprihvatljiv način gospodarenje otpadom.

Siniša Bosanac iz građanske inicijative "Koprivnica kakvu zaslužujemo", naveo je primjer Mladena Joizinovića koji je kao direktor odlagališta otpada Piškornica sam sebi isplatio milijunski bonus, a građanima ostavio 30 metara visoko brdo nerazvrstanog smeća koje zagađuje podzemne vode, a predstavlja rizik od požara ili eksplozije.

140.000 tona smeća godišnje na Piškornicu

Upozorio je da bi se predloženim planom u regionalni centar za gospodarenje otpadom iz šest županija slijevalo oko 140.000 tona smeća godišnje na Piškornicu, od čega bi se proizvelo 40.000 tona gorivog otpada koji se nema gdje spaliti. Izgradnja spalionice, sa zdrastvenim rizicima koje nosi, predviđena je u blizini tvornice lijekova i dječje hrane, naglasio je.

Planu se izričito usprotivila i Branka Genzić-Horvat iz Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR), ocijenivši da bi takav sustav izazvao ogromne štete. "Ističem najnoviji projekt izgradnje zagrebačkog centra u kojeg se krenulo bez investicijske studije, bez plana gospodarenja otpadom, a na temelju nametnute odluke o implementaciji, bez valjanih razloga i protivno planu gospodarenja otpada", kazala je.

Pozvala je ministarstvo da odbije nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom, a ministra da se očituje kao odgovorna osoba za stanje (ne)gospodarenja otpadom. "Europa je daleko otišla u tom pogledu i donosi postrožene uvjete za odvajanje otpada, a Hrvatska je ostala u 2004.", upozorava Genzić-Horvat.

Josipa Juričev-Sudac iz Udruge Eko Zagreb smatra da se treba ugledati na svjetsku praksu i kao primjer ističe Zagrebački ekološki sustav za komunalni otpad (ZEKO). "ZEKO je univerzalni sustav koji je barem sedam puta jeftiniji od ovoga što je službeno predloženo u Gradu Zagrebu", rekla je i upozorila da centri donose poskupljenje usluga, zagađenje okoliša, zaustavljanje recikliranja, ali i štete za zdravlje građana.

(Hina)