Ratna odšteta izaziva opravdan interes javnosti i posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića idući tjedan bit će prigoda da se razgovara o tom pitanju obuhvaćenom Sporazumom o normalizaciji, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković, a kao važno pitanje istaknuo je i zaštitu manjina.

Zagreb želi da razgovori koje će srbijanski predsjednik Vučić voditi u Hrvatskoj budu "što konkretniji i sadržajniji", rekao je premijer na početku sjednice vlade.

Nabrojao je pitanja zaštite manjina, nestalih, pravosudne suradnje, pitanja o granici i povratu imovine te ratnih šteta.

Plenković je podsjetio da je kao mlad diplomat sudjelovao u razgovorima koji su vodili potpisivanju Sporazuma o normalizaciji 23. kolovoza 1996. u Beogradu, a članak 7 tog Sporazuma govori da se u roku od 6 mjeseci treba sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu.

"Nažalost taj sporazum nikada nije potpisan, razgovori su trajali pa su prekinuti", rekao je.

Za Vučićeva posjeta Zagrebu 12. i 13. veljače na poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović moglo bi se razgovarati o toj obvezi, rekao je.

"Vrlo je jasan i opravdan interes Hrvatske da o tome vodimo računa", ocijenio je hrvatski premijer.

Važno pitanje između Hrvatske i Srbije je i ispunjavanje obveza o zaštiti manjina sukladno bilateralnom sporazumu sklopljenom prije petnaestak godina.

Premijer je rekao da je državni tajnik iz Ureda za Hrvate izvan Hrvatske bio prošlog tjedna s izaslanstvom i u Beogradu i u Vojvodini i razgovarao je o pravima manjina. Nadalje, bilateralna komisija koja se bavi otvorenim pitanjima između Hrvatske i Srbije danas se sastaje na razini pomoćnika ministara i državnih tajnika u ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Na temu Agrokora premijer je rekao da ostaje pri svojim ocjenama koje je iznio na konferenciji za medije u Strasbourgu.

"Službe vlade u ovoj fazi pregledavaju dokumentaciju i kada taj proces bude dovršen odlučivat ćemo o eventualnim daljnjim postupanjima", rekao je premijer u uvodnom dijelu sjednice vlade.

U Strasbourgu je Plenković u utorak izjavio da nije znao kolike su naknade savjetnicima u procesu restrukturiranja koncerna Agrokor, načelno ne podržava njihovu visinu, a svoj sud o cijelom slučaju dat će kada prouči izvješće koje mu je o tome dostavio izvanredni povjerenik Ante Ramljak.

Istaknuo je da je vlada u pogledu cijelog slučaja Agrokor napravila jedini mogući ispravan i ključan potez - donošenjem zakona.

U Sabor upućene izmjene Zakona o najmu stanova

Izmjenama Zakona o najmu stanova, koje je Vlada u četvrtak sa sjednice uputila u saborsku proceduru, rješava se problem koji postoji već 20 godina i postiže se pravična ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar.

"Hrvatska ovime rješava problem iz 1998. godine na pravičan i održiv način te postiže ravnotežu između suprotstavljenih interesa vlasnika stanova (najmodavaca) i zaštićenih najmoprimaca, uz aktivnu ulogu države", rekao je Štromar obrazlažući prijedlog izmjena zakona.

Vlasnici stanova, prema prijedlogu izmjena zakona, dobivaju točan datum od kad mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom, a do tada im se postupno povećava zaštićena najamnina u razdoblju od pet godina od stupanja zakona na snagu.

Zaštićeni najmoprimci, nakon što im istekne taj status, kroz pet godina dobivaju državnu subvenciju pri plaćanju tržišne cijene najamnine, uz imovinski i površinski cenzus.

Za subvencioniranje razlike do tržišne najamnine iz proračuna će biti osigurano 40,5 milijuna kuna, a iz proračuna jedinica lokalne samouprave 2,7 milijuna kuna, naveo je Štromar.

Zaštićena najamnina postupno bi se povećavala od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine, kada prestaje pravo najmoprimaca i zaštićenog podstanara na zaštićenu najamninu, ali im ostaje pravo prvokupa stana (od 1. srpnja 2023. godine).

Određuje se i obveza plaćanja razlike između povećane i zaštićene najamnine za korisnike stanova koji ih koriste temeljem propisa o pravima hrvatskih branitelja i primatelja socijalne pomoći (od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2023. godine).

Propisuje se i pravo na subvenciju slobodno dogovorne najamnine najmoprimcima i zaštićenim podstanarima čiji je neto dohodak po članu domaćinstva manji od polovice prosječne plaće, a prema veličini odgovarajućeg stana i to za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2028. godine.

Predloženim izmjenama, dodao je Štromar, popunjava se pravna praznina nakon donošenja odluke Ustavnoga suda 1998. godine, koja se odnosi na otkaz ugovora o najmu stanova i osiguranja najmoprimcu drugog odgovarajućeg stana, a otklanjaju se i rizici Republike Hrvatske zbog neprovođenja odluke Europskog suda za ljudska prava.

Riječ je o presudi iz 2014. godine koji je Sergej Statileo podnio protiv Hrvatske Sudu na temelju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda za povredu vlasničkih prava zbog nemogućnost da naplati odgovarajuću najamninu. Sud je odlučio da mu Hrvatska treba isplatiti 10.550 eura.

Izmjenama zakona uređuje se i pravna zaštita zaštićenog najmoprimca u slučaju otkaza ugovora o najmu stana.

Ministar uprave Lovro Kuščević izrazio je zadovoljstvo predloženim izmjenama jer se njima, kazao je, konačno rješava pitanje nepravedno oduzete imovine za vrijeme komunističke vladavine.

"Dat će se obeštećenje vlasnicima tih stanova, a i na jedan primjeren način se postavljamo prema najmoprimcima koji neće biti izbačeni na ulicu, već se država brine o njima u jednom dužem razdoblju", kazao je.

Usvojen plan prijema osoblja u OS za ovu godinu

Vlada je usvojila i plan prijema osoblja u Oružane snage u ovoj godini kojim se predviđa prijem 1409 osoba i to 836 s tržišta rada, dok ih 573 već u obrambenom sustavu i njima se samo mijenja kategorija unutar vojnog osoblja.

Planom se predlaže da se, uz 836 osoba s tržišta rada, putem javnog natječaja primi 800 vojnika i mornara s kojima će s potpisati ugovor i to iz naraštaja dragovoljnog vojnog osposobljavanja, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Plan obuhvaća i prijem 33 kandidata za časnike s tržišta rada za nedostajuće struke (doktori medicine, magistri fizike, zrakoplovno inženjerstvo i aeronautika) te jednog višeg savjetnika i dvije osobe za suradnička i znanstvena nastavna zvanja, za provedbu studijskih programa na HVU "Dr. Franjo Tuđman".

 

(Hina)