Za daljnju izgradnju europske budućnosti i kredibilitet europskog projekta važna je jednakost država, jednakost građana i jednakost prilika, izjavio je u utorak u Europskom parlamentu premijer Andrej Plenković, ističući zajednička postignuća kao zalog izgradnje budućnosti Europske unije.

"U daljnjoj izgradnji naše budućnosti za nas je važna jednakost – jednakost država, jednakost građana, jednakost prilika. Naša postignuća naše su najjače oružje u izgradnji daljnje budućnosti. Ona nas trebaju ujedinjavati jer možemo ići naprijed samo ako smo zajedno", kazao je Plenković u govoru eurozastupnicima o budućnosti EU-a.

Snažna Europa, kako je rekao, prije svega podrazumijeva snažne države članice, dok istovremeno, okupljanje suvereniteta na razini Europske unije osnažuje naše države na njihovu dobrobit i dobrobit naših sugrađana.

"Isto tako želimo snažne europske institucije koje – temeljem svojih ugovornih ovlasti – rade na dobrobit svakog građanina Unije", kazao je premijer.

U svom je govoru upozorio na niz izazova koji, da bi EU bio uspješan, nameću potrebu prilagodbe ključnih strateških odluka.

"Ti su izazovi različiti: od onih sigurnosnih – terorizma, kibernetičkih napada, sukoba u susjedstvu, kao i izazova demografskih promjena i povećanih migracija – pa do onih povezanih s djelovanjem prirode, poput klimatskih promjena, ili onih koji proizlaze iz procesa globalizacije, poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza", kazao je Plenković i istaknuo potrebu zajedničkog odgovora na ta pitanja.

"Zajedništvo pritom ne smije biti samo zbroj država članica, nego treba biti ojačano našim nacionalnim posebnostima i individualnim dosezima. Ono se također treba odražavati u našim zajedničkim politikama i proračunskim sredstvima, kao i u aktivnostima i sinergijskom djelovanju europskih institucija i država članica", rekao je premijer.

Plenković je u govoru o tome kako Uniju učiniti snažnijom, sigurnijom i prosperitetnijom naveo i važnost daljnjeg proširenja europskog bloka, nakon što je jedna važna članica iz njega izašla.

"Hrvatska je dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u Europskoj uniji, ali i dokaz da je ona mirovni projekt koji snažno pridonosi pomirenju i izgradnji povjerenja. Upravo tu privlačnu snagu trebamo iskoristiti kako bismo svoje okruženje učinili boljim i otpornijim, a time i sebe jačim, sigurnijim i prosperitetnijim", kazao je šef hrvatske vlade.

Istaknuo je da je Europska unija i dalje zajednica kojoj se mnogi žele pridružiti, od zemalja zapadnog Balkana do Turske, dodavši da bi u EU, osim šest Hrvatskoj susjednih država, htio jednog dana vidjeti i Ukrajinu.

"Drago mi je da Europska komisija upravo danas predstavlja svoju novu strategiju proširenja za zapadni Balkan. U toj strategiji posebnu pažnju valja posvetiti Bosni i Hercegovini koja, isto tako kao i Hrvatska, iza sebe ima težak put", kazao je Plenković.

Pojasnio je da da se radi o državi specifičnog unutarnjeg uređenja sastavljenoj od tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – u kojoj njihova puna ravnopravnost, zajedno s drugima, treba biti temelj budućnosti.

"Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost", kazao je premijer (...)U našem europskom susjedstvu – u istočnom i južnom dijelu Europe – stojimo pred velikim sigurnosnim i političkim izazovima i zato je strateški interes svih država članica svojim susjedima pomoći u učvršćivanju i izgradnji sustava koji je prosperitetan, mirotvoran, stabilan i prije svega demokratski", poručio je Plenković

Prema njegovim riječima, obećanja kandidatima i potencijalnim kandidatima trebamo ispuniti, jednako kao što te države trebaju ispuniti zadane uvjete i kriterije, te provesti potrebne reforme, uvijek uz vrednovanje individualnih postignuća.

Za brojne izazove i prijetnje je kazao da traže "snažniju, angažiraniju i asertivniju ulogu EU u globalnim odnosima".

"Za ostvarenje naših globalnih ambicija trebamo snažniju i djelotvorniju zajedničku vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku", istaknuo je.

Ukazao je da teroristički napadi na europskom tlu, ali i druge prijetnje pokazuju da je Europa ranjiva, te da se o svojoj sigurnosti treba brinuti unutar, ali i izvan svojih granica. Pozdravio je daljnje jačanje obrambenih sposobnosti i suradnje na sigurnosno-obrambenom polju u čijim će projektima sudjelovati i Hrvatska.

"Zaštita vanjskih granica Unije jedna je od naših najvažnijih zadaća (...) Puna provedba sustavnih provjera na granici između država članica kada je samo jedna od njih u šengenskom prostoru – kao na granici između Hrvatske i Slovenije, te Hrvatske i Mađarske – pokazala je da to može biti problem za slobodu kretanja osoba unutar Europske unije", upozorio je Plenković i dodao da su otvorenom i iskrenom suradnjom ti problemi uspješno riješeni.

"Hrvatska već sada daje svoj doprinos zaštiti vanjskih granica, a naš sljedeći prioritet je ulazak u šengenski prostor. U tom kontekstu podržavamo i ulazak Bugarske i Rumunjske", poručio je.

U cilju svijetle budućnosti za EU, hrvatski premijer nije zaboravio spomenuti jedno od temeljnih načela Unije - solidarnost.

"U tom duhu Hrvatska, u kojoj je prije 25 godina svaki šesti stanovnik bio prognanik ili izbjeglica, provodi svoj dio odgovornosti za dogovorena premještanja i preseljenja", kazao je premijer u osvrtu na migracijsku krizu koja je uzdrmala Europu.

Upozorio je da je Europska unija 2004. činila trećinu svjetskog BDP-a, a danas čini manje od njegove četvrtine te da je potrebno nastaviti raditi na sklapanju trgovinskih ugovora s trećim zemljama jer je to ulog u daljnji gospodarski rast i prosperitet naših građana.

"Važno je jačati odnose s ključnim strateškim partnerima, te dalje produbljivati transatlantske veze", poručio je premijer.

U daljnjoj izgradnji europskog projekta kazao je da je važno osigurati demokratski legitimitet. smatra da Europski parlament predstavlja najsnažniju poveznicu između odluka na europskoj razini i naših građana, koju treba dodatno jačati.

"Podržavam nastavak primjene koncepta Spitzenkandidata kroz koji građani mogu lakše prepoznati lice i ideje budućeg predsjednika Europske komisije – kao što je bio moj prijatelj, Jean-Claude Juncker, na pobjedničkoj listi EPP-a 2014.", rekao je Plenković.

Što se transnacionalnih lista tiče, kazao je, trebamo se zapitati "jesmo li na razini država članica dovoljno organizacijski, zakonski i financijski spremni za uspostavu transnacionalnih lista".

Pozdravio je prijedlog o novom sastavu Europskog parlamenta prema kojemu Hrvatska dobiva dodatnog zastupnika.

Za hrvatsko predsjedanje Vijećem 2020. je kazao da predstavlja priliku za daljnju izgradnju i promociju europskog projekta.

"Naši su prioriteti rast, razvoj, povezivanje i proširenje", poručio je Plenković.

Hrvatski prioitet uvođenje eura

Premijer Andrej Plenković u utorak je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta kazao da Hrvatska, premda još nije članica eurozone, želi pridonositi daljnjem razvoju Ekonomske i monetarne unije i uvesti euro što je moguće prije.

"U lipnju 2017. Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (...) Pridruživanje eurozoni strateški je cilj Hrvatske", kazao je Plenković. Prema njegovim riječima, Hrvatska već ispunjava skoro sve kriterije za uvođenje eura te je "cilj ulazak u tečajni mehanizam ERM II što prije".

Plenković je kazao da svi europski ciljevi, politike i ambicije zahtijevaju odgovarajuća financijska sredstva te istaknuo da u planiranju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) treba poći od toga kakvu EU želimo, istaknuvši više prioritetnih pitanja, od gospodarskog rasta do sigurnosti te istraživanja i financija.

"Za mene je to Europska unija koja osigurava gospodarski rast i razvoj svojih članica, koja je globalno konkurentna, u kojoj raste zaposlenost, posebno mladih", kazao je Plenković.

Spomenuo je potom i kohezijsku politiku koja potiče uravnotežen razvoj članica i regija.
"Za mene je to i sigurnost, tj. Unija koja pruža sigurnost svojima građanima, štiti svoje vanjske granice i sposobna je odgovoriti na sve sigurnosne ugroze, ali i Unija koja ulaže u obrazovanje, kulturu i stvaralaštvo te se prilagođava suvremenim izazovima i digitalnoj ekonomiji", rekao je premijer.
Govoreći o financijama, Plenković priželjkuje Uniju koja je financijski stabilna, održiva i koja je sposobna građane zaštititi od mogućih financijskih kriza vodeći i se pritom načelima solidarnosti.
"Unija također mora biti politički akter u globalnom upravljanju, s obrambenim sposobnostima, promotor slobodne trgovine, lider u razvojnoj pomoći i zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena", kazao je premijrer u govoru eurozastupnicima.

Podsjetio je zastupnike EP-a na trnovit put hrvatskog naroda koji je, nažalost, "bio suočen s ratom te danas tim više cijeni mir".

"Ne tako davno demokracija je bila tek daleka težnja, dok danas živimo europske vrijednosti i slobode. Jasno se sjećamo što znači nemati iste prilike za gospodarski i socijalni razvoj, slobodu kretanja, razmjenu studenata ili tehnoloških inovacija.
Iz tog razloga danas jasno shvaćamo svu dodanu vrijednost i prednosti koje nam donosi članstvo u EU", kazao je premijer u dijelu govora o dobrobiti članstva u Uniji.

Govorećo o putu Hrvatske u EU, kazao je da je zemlja na kraju 20. stoljeća u srcu Europe bila prisiljeni braniti svoju slobodu od vojne agresije.

"Opsada i razaranje Vukovara, prvog europskog grada uništenog nakon Drugog svjetskog rata, bombardiranje srednjovjekovnog Dubrovnika, tisuće ubijenih, ranjenih, te stotine tisuća raseljenih, trajno su obilježili to bolno razdoblje.U ratu koji je završio 1995. Hrvatska je pretrpjela štete koje su dosegle 150% od predratnog BDP-a, što je za naše gospodarstvo 20 puta više od štete koju su 2011. Japanu nanijeli strašni cunami i potres", kazao je pokušavajući zastupnicima dočarati razmjere "usporavanja društvene i gospodarske preobrazbe Hrvatske".

"Zbog svega navedenog izgubili smo korak u odnosu na druge i ušli u Europsku uniju 2013., a ne 2004. Trebalo je proći gotovo četvrt stoljeća da bi se Hrvatska oporavila, duboko promijenila i razvila", istaknuo je premijer i dodao da uz napore vlade i pozitivne učinke članstva u EU nastavlja raditi na "pro-europskom programu, aktivno promišljajući budućnost Europske unije".

Zaključio je da Hrvatska danas jasno shvaća svu dodanu vrijednost i prednosti koje nam donosi članstvo u EU.

(Hina)