ZATVORI OGLAS 
Oko 125.000 prosvjednika prodefiliralo je u subotu francuskim gradovima, četvrtoga dana okupljanja "žutih prsluka", rekao je francuski ministar unutarnjih poslova, dodavši i da je privedeno 1385 osoba.
"U trenutku dok vam se obraćam, 1385 osobe su privedene, no taj će se broj vjerojatno povećati. U pritvoru ih je zadržano 975, no i taj bi broj na kraju mogao biti veći", kazao je.
"Privođenju smo pribjegli nakon eskalacije nasilja", kazao je Castaner, izrazivši zadovoljstvo zbog promjena u strategiji djelovanja snaga sigurnosti.
Istaknuo je da je upravo to pridonijelo prekidu dinamike djelovanja nasilnika.
Samo u glavnome gradu policija je danas privela 920 osoba, a 619 ih je zadržano u pritvoru.
Castaner je izvijestio i o 118 ozlijeđenih među prosvjednicima te 17 među pripadnicima snaga reda.
Podsjetio je da su u prosvjedima održanim u subotu 1. prosinca ozlijeđeni 201 prosvjednik i 284 pripadnika policije.
Francuska specijalna policija sukobila se sa "žutim prslucima" i ispalila je suzavac na tisuće prosvjednika koji su u subotu u središtu Pariza ponovno prosvjedovali protiv visokih troškova života što je poljulalo predsjednika Emmanuela Macrona.
Vlasti su objavile da je više stotina ljudi pretraženo i nakratko uhićeno, a u pritvoru je zadržano nešto manje od 300 osoba nakon što je policija kod njih pronašla potencijalno oružje poput čekića, bejzbol palica i metalnih kugli.
Stotine prosvjednika okupile su se oko Slavoluka pobjede koji je protekle subote oštećen i vandaliziran natpisima protiv Macrona i kada su pobunjenici zapalili desetke automobila i pljačkali trgovine u najtežim neredima u Parizu od svibnja 1968. godine.
Na Elizejskim poljanama je, prema policiji, oko 5000 prosvjednika, a širom Francuske u prosvjedima sudjeluje više od 30.000 ljudi. Velike skupine ljudi prelile su se na druga gradska područja i krenule prema istočnom Parizu, gdje je zakazan marš protiv klimatskih promjena za poslijepodne. Neki su prosvjednici privremeno blokirali kružnu cestu oko središta grada.
"Vozili smo se vlakom 11 sati samo da prosvjedujemo. Ti tehnokrati koji vladaju naštetili su nam", rekao je Gilles Noblet, prosvjednik iz jugozapadne regije Ariege.
Premijer Edouard Philippe pozvao je na suzdržanost.
"Učinit ćemo sve što možemo kako bi danas mogao biti dan bez nasilja, tako da se dijalog koji smo započeli ovog tjedna može nastaviti u najboljim mogućim okolnostima", rekao je na francuskoj televiziji.
Philippe je u utorak priopćio da vlada odgađa planirana povećanja poreza na gorivo na najmanje šest mjeseci kako bi se umirili prosvjednici što je bio prvi zaokret Macrona otkako je došao na vlast prije 18 mjeseci.
Oko 89.000 policajaca bilo je raspoređeno diljem Francuske u subotu, od kojih oko 8000 u Parizu.
"Pripremili smo snažan odgovor", izjavio je ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner za internetske vijesti Brut. Pozvao je mirne prosvjednike da se ne miješaju s "huliganima".
"Izgrednici mogu biti učinkoviti samo kada se preruše u žute prsluke. Nasilje nikada nije dobar način da dobijete ono što želite. Sada je vrijeme za razgovore", rekao je.
"Došli smo ovdje radi mirnog marša a ne da razbijamo stvari, želimo jednakost, želimo živjeti, ne preživjeti", rekao je Guillaume Le Grac ( 28) koji radi u klaonici u gradu Guingampu u Bretanji.
Prosvjednici, koristeći društvene medije, nazvali su ovaj vikend "Čin 4." u dramatičnom izazovu Macronu i njegovoj politici.
Male skupine specijalnih policajaca brzo su se kretale među prosvjednicima i obrušile se na svakog tko je pokušavao uništiti trgovine ili javne sadržaje.
Velik dio Pariza izgledao je poput grada duhova, s muzejima, robnim kućama zatvorenim na dan koji je trebao biti predblagdanski dan za kupovine.
Mnoge trgovine su zaštićene daskama kako bi se spriječile pljačke a s ulica su uklonjeni predmeti koji su mogli poslužiti kao projektili.
Turista je bilo malo a stanovnicima je savjetovano da ostanu kod kuće ako je to moguće. Deseci ulica zatvoreni su za promet, dok su Eiffelov toranj i svjetski poznati muzeji poput Musee d'Orsay, Centre Pompidou i Louvre bili zatvoreni. Prosvjedi koji su dobili ime po sigurnosnim prslucima koje vozači imaju u svojim vozilima izbili su u studenome zbog povećanja poreza na gorivo.
Prosvjedi su se od tada proširili i pretvorili u pobunu protiv Macrona.
Valsti tvrde da su prosvjede zloupotrijebili ultradesnica i anarhisti skloni nasilju usmjeravajući nemire protiv Macrona i snaga sigurnosti. Unatoč ustupcima Macronove vlade prosvjednici nastavljaju tražiti nove ustupke poput smanjivanja poreza, veće minimalne plaće, manjih cijena energenata, boljih uvjeta umirovljenja pa čak i Macronovu ostavku.
Francuski policijski odredi za suzbijanje nereda ispalili su u subotu u Parizu suzavac na pripadnike "žutih prsluka" nakon manjeg sukoba na početku prosvjeda protiv politika predsjednika Emmanuela Macrona koje su rezultirale poskupljenjem troškova života, javljaju agencije.
Prema procjeni policije, na slavnoj aveniji Champs Elysees okupilo se oko 1500 prosvjednika. Nekoliko stotina prosvjednika se mota oko Slavoluka pobjede koji je u prošlosubotnjem prosvjedu išaran graffitima, kada su prosvjednici palili automobile i pljačkali i uništavali dućane.
"Učinit ćemo sve što možemo kako bi današnji dan prošao bez nasilja i kako bi nastavili započeti dijalog u najboljim mogućim uvjetima", kazao je premijer Edouard Philippe.
Philippe je kazao da je danas sveukupno uhićeno oko 480 osoba a kod više od 200 je policija pronašla hladno oružje, uključujući čekiće, palice za bejzbol i metalne lopte za 'petanque' - francusku inačicu boćanja.
Ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner je pozvao miroljubive prosvjednike da se "ne pomiješaju s huliganima". Također je poručio da se policija sprema na čvrst odgovor nasilnicima.
Diljem zemlje raspoređeno je 89.000 policajaca, od kojih u Parizu 8000.
Deseci ulica u središtu Pariza zatvoreni su za promet, a zatvorene su i glavne turističke atrakcije poput Eiffelovog tornja, muzeja Orsay, umjetničkog centra Pompidou i Louvrea.
Pariz u subotu ujutro izgleda kao grad duhova - na ulicama vlada pustoš, a muzeji, raskošne robne kuće, trgovine i podzemna željeznica zatvoreni su - jedino su vidljive policijske snage za suzbijanje nereda koje iščekuju mogući okršaj sa "žutim prslucima" i to ne samo u glavnom gradu već i ostalim gradovima i mjestima diljem zemlje, prenose agencije.
Prosvjedi "žutih prsluka" zbog povećanja troškova života ušli su u četvrti tjedan.
Obično je ovo svečano, predbožićno vrijeme kada se kupuju pokloni vrlo živahno, no stanovnici su odlučili ostati u svojima domovima, a turista je tek nekolicina, prenosi Reuters. Deseci ulica u središtu Pariza zatvoreni su za promet, a zatvorene su i glavne turističke atrakcije poput Eiffelovog tornja, muzeja Orsay, umjetničkog centra Pompidou i Louvrea.
Diljem zemlje raspoređeno je 89.000 policajaca, od kojih u Parizu 8000. Policija je izvijestila o 1500 prosvjednika koji su se okupili na Champs Elyseesu, no za sada nema dojava o nasilju.
Prema njemačkoj agenciji dpa, jutros je policija privela 320 prosvjednika. Televizijske kamere su zabilježile nekoliko stotina "žutih prsluka" kako prolaze kroz stroge policijske provjere. Većina je uhićena pod sumnjom da bi mogli pribjeći nasilju, uništavanju ili vandalizmu.
Ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner je pozvao miroljubive prosvjednike da se "ne pomiješaju s huliganima". Također je poručio da se policija sprema na čvrst odgovor nasilnicima.
Političku platformu s 41 zahtjevom objavio je talijanski portal Contropiano. Iz platforme je evidentno da je Macronov porezni atak bio tek okidač za pobunu koja ima mnogo dublje uzroke i šire ciljeve, objavila je lobodna Dalmacija.
Zahtjevi navedeni u platformi doimaju se kao da su izrečeni u ime radničke i osiromašene srednje klase. "Žuti prsluci" traže promjene radnog zakonodavstva u korist radnika i ukidanje politike štednje, te renacionalizaciju javnih službi koje su u eri neoliberalnog kapitalizma otete državi i predane privatnom sektoru.
Iako se u prvom redu inzistira na materijalnim uvjetima života i rada - stavke vezane uz posao, plaće, stanovanje i poreze - platforma zahvaća i društvena pitanja poput demokracije i migracije. Recimo, članom 39, koji traži uklanjanje uzroka migracije, zapravo se osuđuju francuske intervencije u Libiji, Siriji i drugim zemljama, te se indirektno traži da Francuska više ne sudjeluje u imperijalističkim agresijama na suverene države Afrike i Bliskog istoka.
U fokusu platforme je kritika rastućeg društvenog raslojavanja koje proizvodi postojeći ekonomski model. Tako se komparacijom člana 2 i člana 9 vidi kako prosvjednici traže da maksimalni omjer plaća bude 1:12 (najmanja plaća 1300, najveća 15.000 eura).
Danas to mnogi ne znaju ili se više ne sjećaju, ali kapitalizam na Zapadu upravo je tako izgledao do pada Berlinskog zida: razlike u plaćama između menadžera i radnika bile su mnogo manje nego danas. Premda se objavljena platforma ne može jednoznačno odrediti kao ljevičarska ili desničarska – kao što se u tom smislu ne može definirati ni sâm francuski protestni pokret – ona u mnogim fragmentima podsjeća na znameniti „Solunski program“ s kojim je početkom 2015., po osvajanju vlasti, pred grčku i europsku javnost izašla ljevičarska partija SYRIZA. I možda, s diskretnim dodatkom našeg „Živog zida“.
Kako znamo, grčki su ljevičari iste godine morali kapitulirati pred krupnim kapitalom i njegovim eksponentima u Bruxellesu i Berlinu, pa je lako moguće da i francuski prosvjednici uskoro polože prsluke pred istim krupnim protivnikom i njegovim trenutnim delegatom u Elizejskoj palači. No, čini se da „Žuti prsluci“ samo ponavljaju slavni imperativ pariških studenata iz 1968. godine: „Budimo realni, tražimo nemoguće!“.
U toj „realnosti nemogućeg“ neke stvari „Žutim prslucima“ idu na ruku. Ankete pokazuju da ih i dalje podržava čak 70 posto Francuza, ušli su u srca francuskih srednjoškolaca – koji su u ponedjeljak, da im iskažu solidarnost, blokirali svoje škole u Toulouseu, Creteilu, Nici, Bordeauxu, Limogesu i Pauu – a počinju dobivati sljedbenike i u drugim europskim zemljama: demonstracije manjih skupina građana obučenih u žute prsluke registrirane su u Belgiji i Nizozemskoj, a stižu i prvi izvještaji iz Njemačke.
Ukratko, ako prosvjedi u Parizu potraju, moglo bi se dogoditi da žuti bauk kruži Europom. A to je zadnje što Macronovi gospodari žele.
41 zahtjev Žutih prsluka:
RAD I PLAĆA
1. Više progresivnosti u porezu na dohodak
2. Minimalna plaća od 1300 eura neto
3. Mirovinski sustav mora ostati solidaran
4. Nema mirovine ispod 1200 eura
5. Plaće i mirovine moraju se prilagođavati inflaciji
ZAŠTITA ZNANJA I RADA
6. Zaštita francuske industrije i zabrana njenog preseljenja
7. Svaka osoba na radu na francuskom teritoriju mora imati ista prava kao i francuski državljanin, i njegov poslodavac mora platiti isti iznos doprinosa
8. Velikim tvrtkama ograničiti radne ugovore na određeno vrijeme. Želimo više trajnih ugovora
9. Maksimalna plaća može biti 15.000 eura
10. Stvaranje radnih mjesta za nezaposlene
11. Dob za odlazak u mirovinu treba biti 60 godina, odnosno 55 godina za one koji su obavljali teške poslove
PRAVO NA DOM
12. Riješiti problem beskućnika
13. Ograničiti cijene najma i osigurati više smještaja po umjerenim cijenama, posebno za studente i privremene radnike
14. Provesti plan toplinske izolacije domova zbog ekoloških razloga i financijske koristi za obitelji
JAVNE POLITIKE
15. Favorizirati male tvrtke u ruralnim i urbanim područjima. Zaustaviti izgradnju velikih trgovinskih zona oko gradova koje ubijaju male trgovce i poduzetnike. Više besplatnog parkinga u gradovima
16. Povećati invalidnine
17. Ako je šestogodišnje dijete bez skrbi, treba nastaviti s PAJEMPLOI sustavom pomoći do deset godina
18. Isti sustav socijalne skrbi za sve, uključujući obrtnike i samozaposlene radnike
19. Odmah zaustaviti zatvaranje malih prijevoznih linija, poštanskih ureda, škola i rodilišta
20. Osigurati dobrobit za starije ljude, uz dovoljno novca
21. Najviše 25 učenika po razredu u osnovnim školama
22. Odgovarajući alati za psihijatriju
23. Zabrana prodaje državne imovine (brane, aerodromi...)
24. Pravosuđe, policija, žandarmerija i vojska moraju imati odgovarajuću opremu. Prekovremeni sati moraju biti plaćeni ili odbijeni od tjedne ili mjesečne radne satnice
25. Sredstvima od cestarine moraju se održavati ceste, autoceste i sigurnost na cestama
26. Cijene plina i struje su porasle zbog privatizacije tog sektora, stoga oni opet moraju postati javno dobro. Cijene usklađeno sniziti na realnu razinu
27. Promicati prijevoz robe željeznicom
OPOREZIVANJE I EKONOMSKA POLITIKA
28. Velike kompanije kao McDonald's, Google, Amazon, Carrefour moraju plaćati veći porez, a mali obrtnici i tvrtke manji
29. Okončati povećanja trošarina na goriva
30. Zabraniti oporezivanje na izvoru. U Francuskoj se porezi plaćaju na kraju godine
31. Dosta s poreznim kreditom za tvrtke. Koristimo ovaj novac za pokretanje francuske industrije vodika, kao ekološki prihvatljivije od električne
32. Dosta s mjerama štednje. Prestanimo plaćati kamate na nelegitimni dug i krenimo otplaćivati dug bez uzimanja od siromašnih, a 80 potrebnih milijardi eura pronađimo u poreznim prevarama
33. Zabrana naplaćivanja naknade pri korištenju kartica za kupnju. Odrediti porez za brodsko gorivo i kerozin
DEMOKRACIJA I TROŠKOVI POLITIKE
34. Svaki zastupnik ima pravo na srednju plaću. Troškovi prijevoza bit će provjereni i nadoknađeni ako su opravdani
35. Narodni referendum mora ući u Ustav. Moramo stvoriti internetsku lokaciju kojom upravlja neovisno nadzorno tijelo, gdje ljudi mogu napraviti račun. Ako prijedlog dobije 700.000 potpisa, Nacionalna skupština mora u godinu dana održati referendum na nacionalnoj razini. Sada francuski ustav ne predviđa referendum
36. Povratak na sedmogodišnji mandat predsjednika Republike. Izbor zastupnika dvije godine nakon predsjednika dopušta slanje pozitivnog ili negativnog signala o njegovoj politici. To bi pomoglo da se čuje glas naroda
37. Ukinuti doživotne naknade za predsjednike
INTEGRACIJA I MIGRACIJA
38. Tražitelj azila mora biti prihvaćen
39. Razlozi prisilne migracije moraju se riješiti
40. Oni kojima je uskraćeno pravo na azil odmah moraju biti vraćeni u zemlju podrijetla
41. Uspostaviti pravu integracijsku politiku. Živjeti u Francuskoj znači postati Francuz, te osoba mora svladati tečaj francuskog jezika i povijesti, te građanski odgoj
6.17m/s I
