Vladimir Putin bit će i četvrti puta ruski predsjednik, pokazali su djelomični neslužbeni izborni rezultati objavljeni u nedjelju navečer, čime je produljio svoju vladavinu nad najvećom zemljom na svijetu za još šest godina, u vrijeme kada mu veze sa Zapadom prolaze kroz neprijateljsku fazu.

Nakon prebrojanih 25 posto glasova, Putin je dobio 72,53 posto što je više nego 2012. kada je dobio 63,6 posto.

Birališta su se otvorila još u subotu navečer na dalekom istoku, a izbori su završeni zatvaranjem posljednjih birališta u Kalinjingradu u nedjelju navečer.

Putin je na vlasti kao predsjednik ili premijer već gotovo dva desetljeća, a sada bi trebao dominirati ruskom politikom još najmanje šest godina.

Izlaznost je bila gotovo 60 posto do 15 sati po GMT-u, odnosno tri sata prije zatvaranja birališta, što je "znatno više" u većini regija nego kada je Putin zadnji puta izabran, objavilo je izborno povjerenstvo u ranijem priopćenju.

Upravo je što viša izlaznost bila ključni cilj Kremlja, kako bi rezultatima u koje nitko zapravo nije sumnjao dala legitimitet.

U strahu da bi izlaznost mogla biti mala, te da bi to moglo umanjiti vjerodostojnost rezultata, Putin se obratio Rusima u video-snimci emitiranoj u noći na petak kako bi ih pozvao da izađu glasovati u nedjelju.

Jači protukandidati Putinu bili su komunist milijunaš Pavel Grudinin, ultranacionalist Vladimir Žirinovski te liberalna novinarka Ksenija Sobšak.

Grudinin je zasad na 15,44 posto, a Žirinovski na 6,84 posto.

Proglašen neregularnim kandidatom zbog sudske osude za koju tvrdi da su mu je smjestile vlasti, glavni oponent Kremlja Aleksej Navaljni pozvao je Ruse da bojkotiraju izbore.

Nevladina organizacija Golos koja je specijalizirana za nadzor izbora, na svojoj je web stranici napisala da je do 17,45 sati po GMT-u zabilježeno 2.629 neregularnosti, od višestrukog glasovanja do onemogućavanja rada promatračima, javila je agencija AFP.

Izborno povjerenstvo priznalo je da je bilo neregularnosti, ali nikako u tom opsegu te naglasilo da one ne utječu na legitimitet ukupnih rezultata.

Zadnjih tjedan dana Putinove predizborne kampanje obilježile su optužbe Londona da je naredio trovanje bivšeg ruskog dvostrukog tajnog agenta u Engleskoj, kritike UN-a zbog potpore sirijskom režimu i nove američke sankcije zbog miješanja u predsjedničke izbore 2016.

Nijekanja, međusobne optužbe i prijetnje odmazdom rezime su njegova mandata koji je obilježio snažan povratak Rusije na međunarodnu scenu, ali i povratak gotovo hladnoratovskog ozračja zbog sirijskog sukoba, aneksije Krima i proruske pobune na istoku Ukrajine.

Putin - omražen na zapadu, obožavan u Rusiji

Za milijune Rusa Putin je čovjek koji je donio stabilnost nakon političkog i gospodarskog kaosa u 1990-im i koji je obnovio vlast i ugled Moskve na međunarodnoj pozornici izgubljen nakon raspada SSSR-a.

U predizbornoj kampanji obećao je ojačati obranu od Zapada i podići životni standard.

U inozemstvu pak o njemu imaju potpuno drukčiju sliku: Putin se nerijetko pojavljuje na naslovnicama novina kao simbol apsolutnog zla.

Ugled Vladimira Putina u inozemstvu umanjilo je sudjelovanje Rusije u ukrajinskom sukobu zbog kojeg su joj Sjedinjene Države i Europska unija uvele sankcije 2014.

U Rusiju redovito upiru prstom i zbog vojne pomoći režimu sirijskog predsjednika Bašara al Asada. Ni otkriće proširene prakse dopingiranja sportaša zbog kojega je Rusija izbačena s Olimpijskih igara 2018. nije pridonijelo porastu popularnosti ruskog predsjednika u svijetu, a u međuvremenu je stigla i optužba za trovanje bivšeg špijuna Skripala u Britaniji.

U očima Vladimira Putina sve te zamjerke zapravo pokazuju da snažna Rusija smeta Zapadu. Upravo zato je ruski predsjednik odlučio voditi kampanju za izbore 18. ožujka pod sloganom "Snažan predsjednik snažne zemlje".

I Putina brine što nakon Putina

Vladimir Putin očekivano je u nedjelju izabran za ruskog predsjednika. Njegove misli vjerojatno će se odmah okrenuti pitanju koje će dominirati njegovim četvrtim mandatom: Što kada završi?

Putin po ustavu nakon dva uzastopna šetogodišnja mandata mora napustiti dužnost, baš kao što je to učinio 2008. nakon završetka dva uzastopna četverogodišnja.

Novi mandat mu istječe 2024., ali ovo je problem koji pozornost traži odmah jer neizvjesnost oko toga što će se dogoditi za šest godina može izazvati potrese među frakcijama vladajuće elite, koje samo on može kontrolirati.

"Ruska politička scena ulazi u novu fazu", kaže Gleb Pavlovsky, bivši kremaljski savjetnik koji je sada kritičan prema ruskom vodstvu.

"Većina razgovora vladajuće elite neće se fokusirati na iduću fazu Putinova doba, nego na to što će se dogoditi u poslijeputinovsko doba", dodao je.

Donedavni veleposlanik EU-a u Rusiji Vygaudas Usackas kaže da su ulozi visoki. "To će biti riskantan trenutak za sustav".

Putin ima tri glavne opcije. Može istrgnuti stranicu iz knjige kineskog predsjednika Xija Jinpinga i pročitati kako se ukidaju ograničenja u broju predsjedničkih mandata, može dati nekome da mu pričuva vlast na jedan mandat i zatim se ponovo vratiti (kao što je to bilo s Dmitrijem Medvedevim od 2008. do 2012.) ili izabrati i blagosloviti nasljednika i povući se iz javnog života.

Svaka od navedenih varijanti ima svoje rizike, pa nije isključeno da Putin ima nešto drugo u rukavu. Kao bivši špijun vrlo je tajanstven i voli priređivati iznenađenja. Ali takve nepoznanice, pak, neće donijeti spokoj vladajućoj eliti, odnosno političkom, sigurnosnom i poslovnom krugu oko Putina.

Dva izvora bliska Kremlju kažu da još nema plana za poslijeputinovsku eru.

Ruski vladajući sustav, iako prema van projicira sliku zajedništva, podijeljen je po mnogim liinijama, između jastrebova i liberala, osoba s različitim i kompetitivnim poslovnim interesima, ali i s nekim osobnim vendetama.

Putin zauvijek

Putin je toliko premrežio ruski vladajući sustav da mnogi njegovi članovi ne mogu zamisliti drugog lidera.

U državnim tvrtkama i velikim bankama ne predosjećaju neku stvarnu promjenu po isteku četvrtog Putinova mandata.

"U hodnicima se ne razgoavra o nasljedniku. Kao da ljudi znaju da će Putin biti ovdje zauvijek", kazao je Reutersu izvor iz jednog ministarstva koji je zahtijevao anonimnost.

Za promjenu ustava i eventualni treći uzastopni mandat, Putinu bi trebale dvije trećine zastupnika u donjem domu parlamneta, tri četvrtine u gornjem i potvrda dviju trećina regionalnih parlamenata.

Sve su to institucije u kojima Kremlj ima golemu podršku, ali Putin je već najavio da neće mijenjati ustav kako bi ostao na vlasti.

Takvom iskušenju othrvao se 2008. kad je lojalnom Medvedeu prepustio predsjedničku poziciju, a on se na četiri godine povukao na premijersku. Nakon isteka Medvedevljeva mandata 2012. opet su zamijenili mjesta i tako je do danas.

Opcija koja je već iskušana mogla bi poslužiti i 2024.

"Samo Medvedev", rekao je izvor u vladi na pitanje tko bi mogao biti predsjednik nakon Putina. "Svi se boje promjene".

Umor

Putinu bi se, međutim, mogle ispriječiti i godine.

On je u odličnoj tjelesnoj spremi, ali bit će mu 71 godina po isteku četvrtog mandata. Pošto je predsjednički mandat u međuvremenu produžen na šest godina, bilo bi mu 77 ako bi se odlučio još jednom vratiti.

A i Putin se može umoriti.

Tijekom sastanka s bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom 2016. mikrofon je slučajno ostao upaljen pa se moglo čuti kako mu se Putin prijateljski žali: "Ne spavam dovoljno. Prekjučer samo četiri sata, prošle noći samo pet".

Kako bi u miru uživao u eventualnoj mirovini, Putin bi morao pripremiti i 'pomazati' nasljednika koji vladajuću elitu može držati pod kontrolom i štititi njezine interese.

Kremaljski insajderi kažu da Putin nema prijestolonasljednika iako kruže neka imena, ali ona su proizvod nagađanja, a ne Putinovih naznaka što namjerava.

Tako se spominju čelnik državne naftne kompacije Rosnjefta Igor Sečin, ministar obrane Sergej Šojgu, moskvski gradonačelnik Sergej Sobjanjin, pa čak i njegov bivši tjelohranitelj, a sada jedan od gubernatora Igor Djumin.

Putin mora paziti da nasljednika ne objavi prebrzo, jer bi time i sam postao manje važan, i mora mu osigurati mirnu tranziciju. A prijenos vlasti, koji će se neminovno jednom dogoditi, bit će Putinov najrizičniji trenutak.

"Što duže ostane na vlasti, to će mu biti teže napustiti je", kaže analitičar Andrej Kolesnikov. "Kako napustiti tako složen sustav, koji je u osnovi njegov osobni projekt".

(Hina)