Kultura
NASLOVNICAISTRAGRADOVI I OPĆINECRNA KRONIKAHRVATSKAVAŠE VIJESTIGOSPODARSTVOKULTURASPORTSVIJETMAGAZINWEB KUHINJAZDRAV ŽIVOTTECHNOĐIR PO ISTRI

Preminuo Predrag Matvejević

Objavljeno: 02.02.2017. | 19:04





Pošalji na:

 
 
 

ZAGREB - Humanist, kozmopolit, poliglot, aktivist, istaknuti intelektualac i jedan od naprevođenijih europskih književnika Predrag Matvejević umro je u četvrtak u Zagrebu u 85. godini nakon duge i teške bolesti.

Predrag Matvejević rodio se u Mostaru 7. listopada 1932. Njegov otac Vsevolod Matvejevič, rođen je u ukrajinskoj Odessi, a nakon povratka iz ratnoga zarobljeništva u Njemačkoj 1945. bio je sudac u Mostaru. Majka Angelina (rođena Pavić) bila je Hrvatica iz Bosne i Hercegovina, a njezina obitelji imala je bitan utjecaj na Matvejevićev rani odgoj u katoličkoj sredini.

U rodnome gradu Matvejević je završio osnovnu i srednju školu,a Studij romanistike, koji je počeo je u Sarajevu, završio je u Zagrebu. Komparativnu književnost i estetiku doktorirao je 1967. na Sorboni, a na tome glasovitom pariškom sveučilištiu obranio je 1994. i habilitaciju za redovitoga profesora.

Francusku književnost predavao je od 1959. do 1991. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1959-1991). Iz Zagreba se 1991. godine preselio najprije u Francusku gdje je do 1994. predavao na Odsjeku za opću i komparativnu književnost na  Sorboni (Paris III, Sorbonne nouvelle). Od 1994. bio je redovni profesor slavistike na poznatom Rimskom sveučilištu La Sapienza.

Bio je gostujući profesor na raznim sveučilištima: New York University (1982.), École des langues orientales (1991.), Collège de France (1994.), Université Catholique de Louvain (2000).

Sveučilište u Perpignanu, u povodu šestote obljetnice svoga postojanja, dodijelilo je Matvejeviću doktorat honoris causa. Počasne doktorate dobio je također na univerzitetima u Trstu (2001.), Genovi (2004.) i rodnome Mostaru (2006.).

Jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu i angažirani intelektualac

Uz iznimnu akademsku karijeru, Predrag Matvejević bio je i istaknuti književnik. Jedno od njegovih najpoznatijih djela "Mediteranski brevijar" preveden je na 23 jezika, a samo u Italiji prodan je u više od 300 tisuća primjeraka. Njegova knjiga "Druga Venecija" prevedena je na desetak jezika, a publicistička knjiga "Jugoslavenstvo danas" objavio je 1984. beogradski BIGZ 1984. kao džepno izdanje u 30.000 primjeraka.

Šezdesetak uglednih talijanskih umjetnika potpisalo je prije godinu dana inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelova nagrada za književnost upravo zbog "Mediteranskog brevijara". Među začetnicima te ideje bili su i glasoviti talijanski književnik Umberto Eco te Claudio Magris.

Matvejević je bio počasni doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu, predsjednik Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u Napulju.

Zajedno s Miloradom Pupovcem i Žarkom Puhovskim, a uz podršku generala Koče Popovića, Matvejević je bio i među osnivačima Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), prve neovisne političke asocijacije u tadašnjoj Jugoslaviji, koja je imala službeni slogan "Jugoslavija, ili rat!" i u Zagrebu prethodila osnutku nacionalnih stranaka (HSLS, HDZ).

Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 1992. bio je službeni kandidat za zastupnika u Hrvatskome saboru na stranačkoj listi Socijalno-demokratske unije, a 1999. bio je, kao državljanin Talijanske Republike, kandidat talijanskih komunista na izborima za parlament Europske unije.

Nositelj je brojnih odlikovanja koje su mu dodijeli predsjednici Republike u Francuskoj (Legija časti), Hrvatskoj (Red Danice hrvatske), Sloveniji i Italiji.

Objavio je brojne knjige, među kojima "Sartre"1965. "Razgovori s Krležom", prvi put objavljenu 1969. , "Književnost i njezina društvena funkcija" 1977., "Te vjetrenjače" 1977., "Jugoslavenstvo danas" 1982., "Mediteranski brevijar", prvi put objavljen 1987., "Istočni epistolar" 1995., "Gospodari rata i mira" 2000., "Druga Venecija" 2004. "Kruh naš" 2009. te 2011.s Borisom Gunjevićem
"Tko je tu, odavde je - povijest milosti; eseji.

Napisao je i više knjiga i eseja na francuskome te talijanskome jeziku

Dobio je niz nagrada, među ostalima, Godišnju nagrada Vladimir Nazor 1975., nagrade "Malaparte", "Boccaccio", "Silone", "Marinità" i "Obiettivo Europa", "Nagradu Exodus", odlikovanje "Red zvijezde solidarnosti Talijanske Republike" s počasnom titulom "Commendatore" (2007.), Mediteran mira - nagrada grada Ancone 2007. i druge nagrade. (Hina) 







 

NAJNOVIJE VIJESTI

<
1 / 4
>

NAJKOMENTIRANIJE

NAJČITANIJE

POSLJEDNJI KOMENTARI

NAJČITANIJE POSLJEDNJIH 15 DANA

NAJKOMENTIRANIJE POSLJEDNJIH 15 DANA

Mahjongg
Igrano:390392
293185Gost
Bejewel
Igrano:148226
8984Gost
Tetris
Igrano:112116
1318500Gost
Pacman
Igrano:69313
165390Gost
Gold miner
Igrano:52724
420000Gost
Jamb
Igrano:37848
1322Gost
Snake
Igrano:20138
3814Gost
Hexxagon
Igrano:16623
58Gost
Frogger
Igrano:14086
15170Gost
Invaders
Igrano:11432
111730lab
Simon
Igrano:9533
27Gost
Sudoku
Igrano:9446
148000Gost
Crvena Brada
Igrano:8048
Gost
Opasno nebo
Igrano:7833
Gost
Gurni Pingvina
Igrano:7448
Gost
Jetpack Stan
Igrano:7289
19715Gost
Ufo Joe
Igrano:6865
Gost
Ninja Kid
Igrano:6310
6000Gost
Ninja
Igrano:6293
Gost
Klonovi
Igrano:5767
Gost
1
2
3
4

iPress.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice iPress.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice iPress.hr kliknite na SLAŽEM SE