Baner
Kultura
NASLOVNICAISTRAGRADOVI I OPĆINECRNA KRONIKAHRVATSKAVAŠE VIJESTIGOSPODARSTVOKULTURASPORTSVIJETMAGAZINWEB KUHINJAZDRAV ŽIVOTTECHNOĐIR PO ISTRI

Hrvatski rječnik stopljenica - od "mađarolaca" do "Čokolinde"

Objavljeno: 12.12.2016. | 11:49





Pošalji na:

 
 
 

ZAGREB - „Hrvatski rječnik stopljenica", potpuno nova vrsta rječnika u hrvatskoj jezikoslovnoj povijesti, koji sadrži više od pet tisuća neobičnih riječi, pojavila se netom na portalu Katedre za stilistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Stilistika.org.

Autori Rječnika su Ivan Marković s Katedre za hrvatski standardni jezik Filozofskoga fakulteta i profesorice hrvatskoga jezika Ivana Klindić i Iva Borković.

Stopljenice su hibridne riječi, nastale stapanjem dijelova više ishodišnih riječi, i premda su u jezičnoj praksi poznate barem 150 godina, hrvatski ih su ih filolozi tek nedavno postali svjesni.

Upravo je Ivan Marković predložio taj naziv i napisao dvije značajne rasprave koje su potaknule istraživanje te jezične pojave, kazao je urednik knjige i jedan od recenzenata Krešimir Bagić.

Između najstarije riječi, mađarolac, kojom je Ante Starčević 1867. pogrdno nazvao podložnike Ugarskoj i Austriji, do najnovije, Čokolinda, koja izvrće kritici hrvatsku predsjednicu zbog afere sa „srpskim" čokoladama, koja bi se zacijelo našla u rječniku da je zaključen koji mjesec kasnije, smjestilo se, kako ih naziva Ivan Marković, 5000 bljeskova hrvatskog jezičnog stvaralaštva.

Rječnik obaseže oko 1200 kartica teksta. Građa je crpena iz 550 vrela svih registara hrvatskoga jezika, tiskane i internetske publicistike, domaće i prijevodne beletristike, strukovnoga nazivlja, znanstvenih i leksikografskih radova, prijevodnih televizijskih potpisa, stripova i karikatura, internetskih foruma, blogova, jezika reklame, razgovornoga jezika i slenga.

U Rječniku stoga bok uz bok stoje Ante Starčević, Ante Kovačić, Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža, Antun Šoljan, stripaši i karikaturisti Vilim Čerić, Ivica Bednjanec, Dubravko Mataković, leksikografi Vladimir Anić i Bratoljub Klaić, pisci terminoloških rječnika, prevodioci filmova i televizijskih serija, suvremeni publicisti i kolumnisti poput Viktora Ivančića, Borisa Dežulovića, Predraga Lucića, Anđelka Kaćunka i Nine Raspudića, novinari raznih izdanja, pisci reklama, likovni ili konceptualni umjetnici poput Borisa Ljubičića, Damira Stojnića, Dalibora Martinisa, i kako kaže Marković, znani i neznani, potpisani i anonimni internetski komentatori, zaljubljenici i hobisti, sljedbenici društvenih mreža – jednom riječju – govornici hrvatskoga.

Stapanje i dalje rubna jezična mogućnost

Osvjetljujući jednu leksičku kategoriju, „Hrvatski rječnik stopljenica" otkriva razvoj dijela retoričkih strategija i pojedinih obilježja komunikacije hrvatskim jezikom, ocjenjuje Bagić i naglašava da posredno pokazuje da se stopljenica iz negdašnjeg ekskluziviteta prometnula u oblik koji predstavlja sadašnju kulturu koje su obilježja atrakcija, sinkretičnost, ambivalencija, trenutačni efekt i opća spektakularizacija.

Ni stopljenice ni stapanje nisu dio hrvatskih gramatičkih priručnika. Nedavno smo ih imenovali i opisali, te prepoznali kao pojavu. Sad ne samo da smo tu pojavu opisali nego ju na neki način Rječnikom i kanoniziramo, kaže Marković i dodaje: Stapanje je i dalje rubna jezična mogućnost, otklon, ali ovaj Rječnik pokazuje da ona kao takva u hrvatskome kontinuirano opstoji već barem 150 godina. Upravo su zato dragocjene najstarije potvrde stopljenica kod Ante Starčevića, Ante Kovačića i Antuna Gustava Matoša.

Objašnjavajući ključne vrijednosti Rječnika Marković ističe da on pokazuje produktivnost tek nedavno prepoznata jezičnoga postupka, ali istodobno rekonstruira njegov 150-godišnji kontinuitet u hrvatskome, koji se podudara s istim silnicama u primjerice engleskome i njemačkome.
To osvješćivanje i jezične analitičke sposobnosti koje se pritom razvija ima, osim lingvističkog, i šire sociokulturno značenje, jer mijenja ukupan odnos prema jeziku, potiče kreativnost i jača komunikacijsko samopouzdanje, ističe u recenziji Ivo Žanić.

Također, vrijednost je djela što riječima pristupa leksikografski osmišljeno, kontekstualizirano, s mnoštvom živih potvrda iz svih registara hrvatskoga jezika, od vulgarnoga slenga do vrhunske beletristike, od stripa do strukovne terminologije.

„Drugi jezici tako opsežna i dorađena rječnika stopljenica nemaju, premda u nekima postoje iscrpni njihovi abecedariji ili pak autorski rječnici izmišljenih riječi", kaže profesor s Katedre za hrvatski standardni jezik.

Rječnik će biti otkriće i poticaj u mnogim aspektima. On će, primjerice, pokazati da je i strip, iako uglavnom percipiran kao vizualno-grafička umjetnost, mjesto jezične inovacije, te da su barem dva velika stripaša, I. Bednjanec i D. Mataković, izuzetno kreativna i u jeziku, ističe Žanić i dodaje: Virtuoznost kojom su, primjerice, T. Maroević i A. Šoljan na hrvatski prenijeli Queneauove francuske, odnosno Carrollove engleske stopljenice opće je mjesto naše kulture i književnog prevodilaštva, a sad će taj leksik, ne gubeći umjetničko opravdanje, biti postavljen u najširi lingvistički, kulturološki i povijesni kontekst.
Tatjana Pišković uza sve kvalitete Rječnika ističe da će on iznimno doprinijeti i popularizaciji znanosti jer je korpus rječnika velikim dijelom suvremen, aktualan, duhovit i pristupačan čak i čitateljima neupućenima u te teme.

Stopljenice - bockave, satirične i polemične

Autori su svjesni da bi rječnik stopljenica, za razliku od ostalih posebnih rječnika, u čitatelja mogao „stvoriti neobičan obzor očekivanja" da će „naići na zbirku veoma uspjelih i duhovitih tvorenica". Sva je prilika da će takvi čitatelji biti razočarani.

Rječnik stopljenica nije zbirka duhovitih riječi, nije zbirka viceva, on je jednostavno zbirka riječi nastalih osebujnom tvorbom – stapanjem. Stopljenice po svojoj naravi jesu pojmotvorne, iskričave, nerijetko provokativne, bockave, vulgarne, često satirične i polemične, ali kao ni ostalim riječima nije im u suštini da budu smiješne, kaže Marković i naglašava: "One su jednostavno riječi koje je osviješteni hrvatski govornik kad su mu zatrebale skovao."

Rječnik stopljenica kao takve ih je zabilježio i fosilizirao, iščupavši ih iz njihova životnoga konteksta.

Kapital koji takav posebni rječnik priskrbljuje kulturi u kojoj nastaje, jer registrira aktualnu i živu jezičnu uporabu, bit će izvrstan poticaj da se osuvremene ili iznova sastave hrvatski rječnici koji predstavljaju najautoritativniju leksikografsku vrstu. Ugledanje u autorsku suverenost i izvrsnost „Hrvatskoga rječnika stopljenica" najbolja je instrukcija za takvu djelatnost, zaključuje Tatjana Pišković. (Hina)







 
Komentari (12)
yugoslave, nepismeni trubilo, eto ti tvog jezika:
12 Četvrtak, 06 Travanj 2017 18:24
anti-fascist
... baü #eliü nikeda njergovati okupatoori
zaostali yuretrovizor...
11 Četvrtak, 06 Travanj 2017 16:22
uskaric
...ako baü #eliü znati, moj materinski jezik je hrvatska čakavština koja, nažalost u Istri nije se nikeda smjela
učiti, štititi i njergovati, jer su okupatoori svih boja i raca
uvijek bili protiv našeg domaćeg jezika.
Ako si Istrijan i poznaš čakavštinu možemo se dopisivati
i na čakavštini.
Izgleda da patiš za ostacima propale šugoslavije.
YUgoslave,
10 Srijeda, 14 Prosinac 2016 09:44
revizor
a da svoje bedastoće daš nekome da ti prevede na hrvatski ????
kekaco napisao ptavi kur.. komentar...
9 Srijeda, 14 Prosinac 2016 09:06
uskaric
...jer ga boli ISTINA o propaloj tamnici naroda i narodnosti.
bolo ga istina i propast juge
8 Srijeda, 14 Prosinac 2016 09:05
revizor
tog prekodrinca, ljubitelja jugoslavije - YUgoslava YUskarica
pusikaric
7 Srijeda, 14 Prosinac 2016 07:13
kekaco
Boli istina???
Da je onaj ćopavi vuk još živ, odmah bi počeo prepiisivati...
6 Utorak, 13 Prosinac 2016 22:02
uskaric
...i taj najnoviji Hrvatski rječnik stopljenica", koga će mnogi Istrijani, što vole i cijene hrvatski jezik koristiti i znati cijeniti.

Od 5 priloga ovdje taj rezolutno- retardirani revizor napisao
ih je više od polovice(3!) i u svakoj navodi svoju slavno propalu tamnicu naroda i narodnosti yu a drugom predbacuje da
pate za njom. Prava prekodrinska logika!
točno sam napisao, yugoslave
5 Utorak, 13 Prosinac 2016 17:01
revizor
ti i dan-danas patiš za Jugoslavijom
evo jos jedne;
4 Utorak, 13 Prosinac 2016 16:07
ponekad se vračaju
...pusikaric, u prijevodu "el fumador".
nemoj ti, krezubi macore sa Golog otoka o "merdi"...
imas je dovoljno oko sebe kod celavog milicjota iz Pozarevca, a i sam si to.
svoj na svojem...
u retrovizorskoj šupljij kvadratnoj glavurdi "so šajkača"...
3 Utorak, 13 Prosinac 2016 15:11
uskaric
...još uvijek "merda mozganče" Sanja o propaloj krajini i o
nekakavoj šugoslaviji...
evo još jedne: YUskaric
2 Utorak, 13 Prosinac 2016 14:28
revizor
u prijevodu: uskaric koji voli Jugoslaviju, jugosloven uskaric
evo jedne "stopljenice": posraYUl
1 Ponedjeljak, 12 Prosinac 2016 12:47
revizor
u prijevodu: posranac raYUl
JOŠ U RUBRICI
Dvije knjige iz serije Umjetnička baština istarske crkve predstavljene u Zagrebu
Futuristički izložbeni spektakl o Nikoli Tesli u "Džamiji"
Eurostat: Hrvatska na vrhu po učenju stranih jezika, na dnu po posjećivanju kulturnih događaja
U 79. godini umrla francuska glumica Mireille Darc
Muzej moderne umjetnosti u Premanturi: Iwan Seiko & Abracadabra
Ministarstvo kulture objavilo rezultate Javnog poziva za područje nakladništva i knjižarstva

NAJNOVIJE VIJESTI

<
1 / 4
>

NAJKOMENTIRANIJE

NAJČITANIJE

POSLJEDNJI KOMENTARI

NAJČITANIJE POSLJEDNJIH 15 DANA

NAJKOMENTIRANIJE POSLJEDNJIH 15 DANA

Mahjongg
Igrano:417747
293185Gost
Bejewel
Igrano:152528
8984Gost
Tetris
Igrano:119977
1318500Gost
Pacman
Igrano:73110
165390Gost
Gold miner
Igrano:54207
420000Gost
Jamb
Igrano:40680
1322Gost
Snake
Igrano:20819
3814Gost
Hexxagon
Igrano:17456
58Gost
Frogger
Igrano:15337
15170Gost
Invaders
Igrano:12116
111730lab
Simon
Igrano:10072
27Gost
Sudoku
Igrano:10050
148000Gost
Crvena Brada
Igrano:8536
Gost
Opasno nebo
Igrano:8335
Gost
Gurni Pingvina
Igrano:7873
Gost
Jetpack Stan
Igrano:7753
19715Gost
Ufo Joe
Igrano:7275
Gost
Ninja Kid
Igrano:6802
6000Gost
Ninja
Igrano:6670
Gost
Klonovi
Igrano:6185
Gost
1
2
3
4

iPress.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice iPress.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice iPress.hr kliknite na SLAŽEM SE