Baner
Baner
Hrvatska
NASLOVNICAISTRAGRADOVI I OPĆINECRNA KRONIKAHRVATSKAVAŠE VIJESTIGOSPODARSTVOKULTURASPORTSVIJETMAGAZINWEB KUHINJAZDRAV ŽIVOTTECHNOĐIR PO ISTRI

Arbitražni sud: odluka o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije 29. lipnja

Objavljeno: 19.06.2017. | 13:26

Zadnja izmjena: 19.06.2017. | 13:28



Pošalji na:

 
 
 

Stalni arbitražni sud u Den Haagu u ponedjeljak je priopćio da će odluku o teritorijalnom sporu između Hrvatske i Slovenije vezano uz morsku granicu objaviti 29. lipnja, doznaje se sa službene stranice Suda.

"Predsjednik Suda, sudac Gilbert Guillame, će pročitati odluku Suda 29.  lipnja između 14 i 16 sati u Palači mira u Den Haagu tijekom rasprave otvorene za javnost", priopćio je Sud.

Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.

Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede", te je izrazila razočaranje kada je sud ocijenio da takve povrede nije bilo i zatim u novom sastavu nastavio s radom.

Hrvatska strana je za žaljenjem ustvrdila da je arbitražni sud propustio priliku sam sebe raspustiti i okončati rad nakon što je cijeli postupak izgubio svaki legitimitet.

Arbitražni sud je u travnju objavio da je postupak završen i da će odluku o graničnom sporu objaviti za nekoliko mjeseci, a stajalište svih vlada i parlamentarnih stranaka, otkako je Hrvatska zbog slovenskog "postupanja bez presedana koje je nepopravljivo kontaminiralo arbitražni proces" iz njega istupila 2015., bio je da će odluka Arbitražnog suda za službeni Zagreb biti mrtvo slovo na papiru.

Službeni Zagreb je tada priopćio da je, kada je postalo jasno da je Slovenija svjesno i 'mala fide' prekršila Sporazum o arbitraži u tolikoj mjeri da njegovi svrha i predmet više ne mogu biti ostvareni, Hrvatska donijela odluke u skladu s raspoloživim instrumentima međunarodnog prava o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži i, istovremeno, o prestanku njegove primjene.

Istupanjem iz arbitraže Hrvatska je posegnula za legitimnom mjerom zaštite vlastitih interesa, a sama odluka za Hrvatsku nema nikakav pravni učinak, smatraju pravni stručnjaci.

Za arbitražne odluke nema mehanizma prisile

Za arbitražne odluke nema mehanizma prisile, a čak i prijetnja silom, a kamoli upotreba sile, bila bi neprihvatljiva i predstavljala bi "najtežu povredu međunarodnog prava" (...). Stranama u postupku se prepušta dobrovoljna provedba odluke suda ", tvrde pravni stručnjaci i podsjećaju da je arbitražni sud niže gradacije od međunarodnog suda. U međunarodnom pravu, dodaju stručnjaci, nema elementa sile i državi se ne može oduzeti teritorij ako ona na to ne pristane.

Po njima, objavom odluke ništa se neće dogoditi - niti će Slovenija išta dobiti, niti Hrvatska izgubiti, i obrnuto. Također ističu i da Ugovor o pristupanju Hrvatske u EU ne obvezuje Hrvatsku na provedbu odluke arbitražnog suda, iako je Slovenija pokušala progurati tezu da je to dio pravne stečevine.

Slovenija je u Europsku uniju, a potom i u Schengen, ušla sa sadašnjim granicama iz 1991., kao što je i Hrvatska u ovim granicama ušla u EU 2013.

Badinterova komisija, nazvana po predsjedatelju francuskom pravniku Robertu Badinteru, zaključila je u studenome 1991. da se SFRJ raspala, a granice između bivših federativnih jedinica uzete su kao državne granice novonastalih zemalja, koje se silom ne mogu mijenjati.

"Badinterov izvještaj poslužio je kao neka vrsta olakšanja, pravnog i diplomatskog za EU da prizna neovisnost država nastalih raspadom nekadašnje Jugoslavije. Izvještaj je u najvećoj mjeri zasnovan na već uspostavljenim međunarodno-pravnim osnovama, na prvom mjestu na Konvenciji iz Montevidea iz 1933. godine koja je položila načela za definiranje država", kazao je 2011. u povodu 20-godišnjice službenog raspada bivše Jugoslavije Michael Emerson iz Centra za europsku politiku.

Slovenija je, međutim, ustrajala u arbitraži, a nakon hrvatskog aktiviranja članka 60. Bečke konvencije, postupak se dalje može voditi prema odredbama povelje UN-a koja nalaže da stranke trebaju rješenje tražiti putem pregovora ili nekim drugim mirnim načinom, a ako se u roku od godinu dana ne dogovore oko načina rješavanja spora - bilo bilateralnim dogovorom, novom arbitražom ili na međunarodnom sudu - postoji i "mirenje" pod pokroviteljstvom UN-a.

Europska komisija je u ožujku objavila da općenito podržava arbitražne procese zbog pravne sigurnosti, ali da je granični spor bilateralno pitanje i da je spremna podržati bilateralno rješenje ako se o tome dvije strane dogovore.

Iz diplomatskih izvora se doznaje da po pitanju arbitraže Zagreb raspolaže potporom nekih zemalja unutar EU-a, poput Litve i Poljske, koje smatraju da je riječ o bilateralnom pitanju, te SAD-a koji je dva puta intervenirao kako bi spriječio ustrajno slovensko blokiranje pregovora Zagreba i Bruxellesa, kao i slovenski pokušaj blokade ulaska Hrvatske u NATO.

Hrvatska je do izlaska iz arbitražnog postupka 2015. na troškove suda potrošila 850.000 eura te za troškove zastupanja 3,05 milijuna eura.

(Hina)







 
Komentari (1)
1 Ponedjeljak, 19 Lipanj 2017 15:01
joso
opet problemi s "Kekecom"
JOŠ U RUBRICI
Most: Vlada nema strategiju za iseljeništvo; Mišić: Za lijevu stranu sabornice Hrvati izvan RH su ustaše
Saborska oporba snažno 'za' Aleksićev zakon o povratu preplaćenih kamata na 'švicarce'
Plenković: nema potrebe za posredovanjem u rješavanju graničnog prijepora sa Slovenijom
Sberbank: ponašanje Hrvatske prema Agrokoru narušava prava kreditora; Grabar-Kitarović spremna posredovati
PU istarska: Štitili smo hrvatske ribare, to ćemo i dalje činiti
Miro Bulj: Županijske uprave za ceste su tvornice uhljeba

NAJNOVIJE VIJESTI

<
1 / 4
>

NAJKOMENTIRANIJE

NAJČITANIJE

POSLJEDNJI KOMENTARI

NAJČITANIJE POSLJEDNJIH 15 DANA

NAJKOMENTIRANIJE POSLJEDNJIH 15 DANA

Mahjongg
Igrano:414729
293185Gost
Bejewel
Igrano:151610
8984Gost
Tetris
Igrano:118072
1318500Gost
Pacman
Igrano:72628
165390Gost
Gold miner
Igrano:53920
420000Gost
Jamb
Igrano:39761
1322Gost
Snake
Igrano:20718
3814Gost
Hexxagon
Igrano:17315
58Gost
Frogger
Igrano:15015
15170Gost
Invaders
Igrano:11999
111730lab
Simon
Igrano:9997
27Gost
Sudoku
Igrano:9933
148000Gost
Crvena Brada
Igrano:8462
Gost
Opasno nebo
Igrano:8256
Gost
Gurni Pingvina
Igrano:7807
Gost
Jetpack Stan
Igrano:7667
19715Gost
Ufo Joe
Igrano:7206
Gost
Ninja Kid
Igrano:6728
6000Gost
Ninja
Igrano:6596
Gost
Klonovi
Igrano:6116
Gost
1
2
3
4

iPress.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice iPress.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice iPress.hr kliknite na SLAŽEM SE